Blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Vodokršće, jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana. Katolici ga obilježavaju 6. siječnja prisjećajući se dolaska trojice mudraca ‒ Gašpara, Melkiora i Baltazara ‒ koji su, prema Evanđelju po Mateju, vođeni betlehemskom zvijezdom stigli iz „dalekog Istoka” da se poklone novorođenom Isusu.
• Simbolika darova: kršćanski teolog Origen još je u 3. stoljeću protumačio kako zlato označuje Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan njegovo božanstvo, a smirna smrt koju će podnijeti kao čovjek.
• Od mudraca do kraljeva: Tertulijan je, oslanjajući se na starozavjetne tekstove, prvi nazvao trojicu mudraca kraljevima. Srednjovjekovni mozaici proširili su i njihova imena, a umjetnici ih najčešće prikazuju kao starca, sredovječna muškarca i mladića – simbol da se Kristu klanjaju sve životne dobi.
• Zaštitnici i relikvije: Melkior se smatra zaštitnikom putnika i Svjetskog dana mladih, Baltazar osoba oboljelih od epilepsije. Tradicija tvrdi da su njihove relikvije nakon niza prijenosa završile u katedrali u Kölnu.
• Liturgijski okvir: Drugi vatikanski sabor odredio je da božićno vrijeme završava nedjeljom nakon 6. siječnja, kada Crkva slavi Krštenje Gospodinovo. Zbog toga se Bogojavljenje naziva i Vodokršće.
• Hrvatski običaji: Na blagdan se u crkvama blagoslivlja voda kojom vjernici potom škrope domove. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ukorijenjen je bio "križec" – blagoslov kuće uz zajedničku molitvu obitelji, okrjepu za svećenika i skromni dar domaćina.
Povijesno gledano, Bogojavljenje se prvi put spominje kod Klementa Aleksandrijskog krajem 2. stoljeća, dok je sredinom 4. stoljeća već imao status službenog crkvenog blagdana. Iako je u ranijoj liturgiji okupljao sva otajstva Isusova rođenja, danas ostaje ponajprije spomen na objavu Boga poganskim narodima, utjelovljenu u poklonu trojice kraljeva.