Rad u zabačenoj seoskoj ambulanti, dežurstvo na otoku ili u izvanbolničkoj hitnoj uskoro bi mogao postati najbrži put do željene specijalizacije. Ministarstvo zdravstva predstavilo je paket triju dokumenata koji ulaze u javno savjetovanje i mijenjaju način na koji se mladi liječnici uključuju u sustav.
Glavne novosti
• Do 50 % potrebnih bodova: liječnici koji šest do dvanaest mjeseci provedu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na depriviranim područjima, hitnoj službi ili objedinjenu hitnom bolničkom prijemu dobit će znatno više bodova pri prijavi za specijalizaciju. • Jasnije kompetencije: novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju precizno navodi znanja i vještine koje specijalizant mora savladati. • Ograničenje mentorstva: jedan mentor moći će voditi najviše troje specijalizanata, čime se želi osigurati kvalitetniji nadzor i učenje. • Jedinstveni natječaji: umjesto dosadašnjeg raspršenog raspisivanja, svi će natječaji za specijalizacije biti objavljeni ujesen, najvjerojatnije u rujnu, kako bi se postupak bodovanja i intervjua zaključio do kraja godine.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da se mjerama želi „istodobno popuniti kadrovske rupe na terenu i mladim liječnicima dati čvrsto praktično iskustvo prije ulaska u specijalizaciju”. Posebno se cilja na obiteljsku medicinu, otoke te hitne službe u kojima je manjak kadra najizraženiji.
Program osnaživanja mladih liječnika predviđa i mogućnost da oni koji do godinu dana rade u primarnoj zaštiti, uz suglasnost poslodavca, izravno nastave specijalizaciju iz obiteljske medicine.
Zdravstvene ustanove koje žele školovati specijalizante morat će ispuniti nove standarde, a jasno definiran sustav bodova trebao bi smanjiti prigovore na netransparentnost dodjele mjesta. Paket bi, prema najavama, trebao biti usvojen do kraja godine, odmah nakon završetka javnog savjetovanja.