Globalna agencija Bloomberg u velikom je članku Hrvatsku označila kao „najnoviju opomenu Europi” zbog porasta nacionalizma čije su simboličke epicentre nedavni koncerti Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i Sinju.
Bloomberg podsjeća da je pjevaču, kojega naziva krajnje desničarskim, nekoć bilo zabranjeno nastupati na pojedinim mjestima, no danas punim stadionima ponovno „oživljava slogane i simbole iz nacističke ere”. Organizatori zagrebačkog koncerta tvrde da je ulaznice kupilo čak 500 000 ljudi u zemlji s 3,8 milijuna stanovnika. Brojni obožavatelji, navodi se, nosili su crne majice s ustaškim sloganima, a pjevač ih je skandirao s pozornice.
Politički vjetar u leđa Ministar obrane Ivan Anušić nazvao je zagrebački nastup „puno više od koncerta” i poručio da će se „od sada neke stvari početi nepovratno mijenjati u politici i društvu”. Bloomberg ističe da se dio visokih dužnosnika umjesto osude pridružuje „prihvaćanju” takvih manifestacija.
Thompsonova strana priče U izjavi upućenoj stranim medijima pjevačev tim tvrdi da on i njegova glazba „nemaju veze s nacizmom” te da su suprotne tvrdnje „duboko uvredljive za njegov ugled i dostojanstvo”. Ipak, na koncertu u Sinju ponovno je izveo pjesmu „Bojna Čavoglave”, dok je policija prije događaja privela desetak osoba zbog pjevanja zabranjenih ustaških pjesama.
Šira europska slika Profesor Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu podsjeća da se nacionalistička desnica jača diljem kontinenta – od Francuske do Italije – ali upozorava da su u Hrvatskoj radikalni simboli „društveno prihvatljiviji” kroz popularnu kulturu poput nogometa i glazbe.
Bloomberg navodi da je Hrvatska, unatoč ekonomskom uzletu nakon ulaska u EU (BDP po glavi stanovnika gotovo se udvostručio, a turizam čini oko 20 % gospodarstva), izgubila gotovo petinu stanovništva od 1991. godine. „Ispod površine osjeća se slabost”, pišu autorice, ističući da se prošlost režima koji je podržavao naciste rijetko sustavno pročišćavala.
Dvostruke konotacije pozdrava Premijer Andrej Plenković ranije je rekao da sporni slogan ima „dvostruke konotacije” – negativne za žrtve ustaša, ali i pozitivne za veterane Domovinskog rata. Kritičari, pak, vide „zabrinjavajući trend” skretanja udesno, osobito nakon što je HDZ za treći mandat vlasti sklopio koaliciju s desnom Domovinskom pokretom.
Od plaža do stadiona Bloombergovu tezu o normalizaciji radikalnih simbola potkrjepljuje i prizor s plaže Lumbarda na Korčuli: ljetna glazba s „istim refrenima” orila se među bogatijim tridesetogodišnjacima, dok su stariji turisti prolazili „s rukama na ušima”.
Zaključak Iako hrvatski politički vrh ističe europski i ekonomski uspjeh, Bloomberg upozorava da popularizacija desničarskih slogana kroz glazbu i politiku „brzo postaje mainstream” – i to u zemlji koja je tek prije godinu i pol uvela euro, ali još uvijek traži odgovor na vlastitu, slojevitu prošlost.
