Gospodarstvo eurozone poraslo je za skromnih 0,1 % u drugom tromjesečju, pokazuju preliminarni podaci Eurostata objavljeni u srijedu. Iako je riječ o usporavanju u odnosu na 0,6 % iz prva tri mjeseca, rezultat je ipak nadmašio očekivanja analitičara koji su predviđali stagnaciju.
Snagu su ponajprije pružile Španjolska, s rastom od 0,7 %, i Francuska, koja je dodala 0,3 %. Nasuprot tome, talijansko i njemačko gospodarstvo smanjili su se za 0,1 %, pri čemu je Njemačka posebno izložena američkim carinama na izvozno orijentirane industrije. Na godišnjoj razini BDP eurozone porastao je 1,4 %, dok je u cijeloj Europskoj uniji zabilježen nešto snažniji kvartalni rast od 0,2 % i godišnji od 1,5 %.
Podaci stižu samo nekoliko dana nakon što su Bruxelles i Washington dogovorili novi trgovinski aranžman koji uvodi 15-postotnu carinu na većinu europskog izvoza u SAD. Time se dosadašnji američki „paušalni” namet od 10 % zamjenjuje višom stopom, ali je izbjegnuta ranije najavljivana tarifa od 30 %. Ipak, ekonomisti Deutsche Banka i Capital Economicsa procjenjuju da će taj dogovor ove godine srezati europsku proizvodnju za oko 0,5 %. ING je, pak, smanjio svoju prognozu rasta EU-a za 0,1 do 0,2 postotna boda u odnosu na procjene prije tzv. Dana oslobođenja početkom travnja, kada je američki predsjednik Donald Trump privremeno suspendirao planirane recipročne carine.
Niz detalja – uključujući točne namete na čelik, aluminij i alkoholna pića – još je otvoren, pa analitičari upozoravaju na visoku razinu neizvjesnosti. Međunarodni monetarni fond u utorak je podigao prognozu rasta eurozone za 2025. s 0,8 % na 1 %, no pritom nije uračunao posljedice novog dogovora. Upozorio je i da je najveći dio poboljšanja posljedica „povijesno velikog” skoka farmaceutskog izvoza Irske u SAD u prva tri mjeseca godine; bez tog impulsa, revizija bi iznosila tek 0,1 postotni bod.
Unatoč carinskim izazovima, prošlotjedni indeks privatnog sektora pokazao je kako je poslovna aktivnost u srpnju dosegnula jedanaestomjesečni vrhunac, ponajviše zahvaljujući zamahu njemačke proizvodnje. Glavni ekonomist Hamburg Commercial Banke Cyrus de la Rubia uvjeren je da „čak ni više američke tarife ne bi trebale temeljno promijeniti” oporavak njemačke industrije, ojačane vladinim planom ulaganja do bilijun eura u infrastrukturu i obranu tijekom sljedećeg desetljeća.
