Dok se bliže božićni sajmovi i novogodišnje proslave, mnogi posežu za čašom šampanjca ili kuhanim vinom. No pitanje ostaje: koliko je alkohola doista „sigurno”?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jasno poručuje da takva razina ne postoji. Alkohol je svrstala u kancerogene skupine 1, rame uz rame s azbestom, zračenjem i duhanom. Ujedno upozorava da je Europa svjetski rekorder po količini popijenog alkohola, a rak je u njoj postao vodeći uzrok smrtnosti. Prosjek u zemljama OECD-a dosegnuo je 8,5 litara čistog alkohola po stanovniku godišnje, dok u Latviji, Portugalu i Rumunjskoj ta brojka prelazi 11,5 litara.
„Europska regija WHO-a ne može si priuštiti iluziju da je konzumacija alkohola bezopasna”, poručuje Gundo Weiler iz WHO-a.
Drugi stručnjaci, međutim, zauzimaju nijansiraniji stav. Nedavna studija Američkog udruženja za srce (AHA) zaključuje da lagano pijenje ne povećava rizik od koronarne bolesti, moždanog udara ili zatajenja srca, a može ga čak i blago smanjiti. Unatoč tomu, udruženje upozorava: „Ako ne pijete alkohol, nemojte početi. Ako odlučite piti, ograničite unos.” Ističu i da „kod nekih ljudi čak jedno do dva pića dnevno mogu povisiti krvni tlak”.
Različite preporuke diljem Europe
• Irska zdravstvena služba savjetuje ženama najviše 11, a muškarcima 17 standardnih pića tjedno (10 g alkohola po piću), raspoređenih kroz tjedan uz dva do tri dana potpune apstinencije. • Estonija i Poljska postavljaju granicu na 40 g alkohola dnevno za muškarce i 20 g za žene. • Španjolska je opreznija: ženama preporučuje najviše 10 g dnevno, muškarcima dvostruko više. • Latvija i Litva idu najdalje i savjetuju potpuno izbjegavanje alkohola.
Ususret blagdanskim čašama ostaje činjenica da jedinstveni odgovor ne postoji: dok WHO inzistira na nultoj toleranciji, pojedine studije pronalaze potencijalnu korist u umjerenosti. Između tih krajnosti, zdravstvene smjernice diljem Europe nude različite brojke – a krajnju odluku ipak donose sami potrošači.