Bjeloruski filmski redatelj i aktivist Andrej Gnyot, koji je prošle godine u Srbiji proveo gotovo 12 mjeseci u pritvoru, upozorava da sadašnja politička klima u toj zemlji „podsjeća na Bjelorusiju 2006.”, ali naglašava da je Minsk u autoritarizmu znatno ispred Beograda.
„Srbija je tek u prvoj sezoni serije ‘Autoritarizam i diktatura’, dok se Bjelorusija bliži kraju treće”, rekao je Gnyot u intervjuu za Deutsche Welle, koji prenosi Nova.rs.
Iskustvo sa srpskim pravosuđem
Gnyot je od listopada 2023. do listopada 2024. čekao odluku o izručenju Minsku. Visoki sud u Beogradu izručenje je najprije odobrio, no Apelacijski ga je sud poništio. „Pravosuđe u Srbiji još je živo… pod pritiskom je, ali postoji prostor da zakon prevlada”, ističe Gnyot i dodaje da u Bjelorusiji sudovi „već dugo ne ispunjavaju svoju funkciju”.
Dva moguća scenarija za Srbiju
Govoreći o nedavnim blokadama i prosvjedima diljem Srbije, bjeloruski disident vidi samo dvije opcije:
- brutalno gušenje prosvjeda, ili
- pojavu „druge sile” – frakcije unutar vlasti, koalicije političkih vođa, parlamenta ili pojedinca – koja će zaštititi građane.
„Bez tog trećeg aktera prosvjed rizikuje da bude zgažen”, upozorava.
Sličnosti u metodama nadzora
Optužbe protiv srpskih aktivista, temeljene na prisluškivanim razgovorima, Gnyotu zvuče poznato. Podsjetio je da je Lukašenko još 2010. obvezao internetske operatore da instaliraju opremu za masovno prisluškivanje: „Nije bilo pretpostavke nevinosti – samo prisluškivanje, uhićenja, optužbe.”
Retorika i praksa moći
Na konstataciju da je Aleksandar Vučić nazvao novosadske aktiviste „teroristima”, Gnyot odgovara da Lukašenko ide korak dalje: osim verbalnih napada, „javno je naložio dužnosnicima da ignoriraju zakon” i redovito koristi optužbe za terorizam kako bi eliminirao protivnike i u zemlji i u inozemstvu.
Politički zatvorenici i vlastito iskustvo
Prema njegovim riječima, u bjeloruskim zatvorima trenutačno je više od 1300 političkih zatvorenika, a stvarni je broj znatno veći. Sebe navodi kao primjer – jedna ga organizacija nije priznala političkim zatvorenikom jer nije završio u bjeloruskom zatvoru: „Da jesam, vjerojatno ne bih preživio.”
Gnyot je sudjelovao u masovnim prosvjedima 2020. protiv spornih izbora na kojima je Lukašenko proglasio šestu uzastopnu pobjedu. Nakon pritiska Europske unije i brojnih umjetnika, Beograd je odustao od njegova izručenja. Danas se nalazi u jednoj od zemalja EU-a, dok mu Minsk i dalje na teret stavlja utaju poreza, što on naziva „sistemskim mehanizmom progona”.
