Većina velikih hrvatskih bioplinskih proizvođača, koji su se nakon turbulentne 2022. ponovno vratili u državni sustav poticaja, suočava se s novim rokom – uskoro im istječu povlašteni ugovori o otkupu električne energije.
Predsjednik Hrvatskog udruženja proizvođača bioplina (HUPB) Marijan Cenger upozorava kako za postrojenja „ne postoji plan što dalje s njima”. Udruga zato analizira iskustva Danske, Nizozemske i Njemačke, zemalja koje su uspješno riješile sličan prijelaz.
Prema Cengeru, dvije su realne opcije:
- Preorijentirati pogone na proizvodnju biometana, čime bi se energija prodavala kao plin.
- Nastaviti prodaju struje, ali s novom ulogom u regulaciji elektroenergetskog sustava.
„Kad utvrdimo koji su najbolji modeli, formulirat ćemo prijedloge za Ministarstvo gospodarstva kako bi se ugovori produljili prema predvidivim operativnim ili kapitalnim troškovima, u slučaju da je postrojenje moguće preusmjeriti na biometan”, poručuje Cenger, inače vlasnik tvrtke Bioel koja upravlja bioplinskom elektranom snage 1 MW.
Danska, navodi HUPB, već je „blizu samodostatnosti s biometanom” za vlastite plinske potrebe, pa domaća branša u tom primjeru vidi putokaz za budućnost. Koliko će brzo hrvatska administracija odgovoriti na prijedloge proizvođača, zasad ostaje otvoreno pitanje od kojeg ovisi opstanak i daljnji razvoj sektora vrijednog stotine milijuna eura.