Vanjsko napajanje ruskom okupirane Nuklearne elektrane Zaporižje u prekidu je već više od 72 sata – najdulje od početka rata – pa se ključni sustavi rashladne i nuklearne sigurnosti održavaju isključivo pomoću dizelskih agregata.
Prema podacima s terena, posljednji dalekovod od 750 kilovolti presječen je u utorak u 16.56 sati na ruskoj strani fronte, oko 1,5 kilometara od postrojenja. Time je šest reaktora, koje je Moskva još prošle godine zaustavila i prebacila u tzv. hladni zastoj, ostalo bez izvora vanjske električne energije.
„Situacija je duboko zabrinjavajuća”, upozorio je Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Agencija je priopćila da na lokaciji radi sedam od ukupno 18 dostupnih generatora te da za sada postoji zaliha goriva za približno 20 dana rada.
Premda su europski stres-testovi nakon Fukušime pokazali da nuklearka bez vanjske struje može sigurno izdržati do 72 sata, to je vrijeme sada probijeno. Stručnjaci u Kijevu strahuju da Kremlj umjetno stvara krizu kako bi učvrstio kontrolu nad najvećom europskom nuklearkom i istodobno ju postupno priključio na rusku elektroenergetsku mrežu.
Ukrajinski izvori tvrde da Moskva već dovršava novi dalekovod kroz okupirana područja te da će „se prikazati spasiteljem” čim ponovno uključi struju. Analiza satelitskih snimki pokazuje oko 200 kilometara nove infrastrukture između Mariupolja i Zaporižja, a na samom je postrojenju tijekom ljeta podignuta brana koja stvara manji, sigurniji bazen rashladne vode – preduvjet za mogući ponovni start barem jednoga reaktora.
Takav potez tijekom aktivnog rata bio bi presedan. Shaun Burnie, viši nuklearni stručnjak Greenpeacea, pozvao je IAEA da hitno reagira: „Grossi mora jasno poručiti ruskoj vladi da odustane od planova za ponovno pokretanje reaktora i da preuzme punu odgovornost za trenutnu nuklearnu krizu.”
Grossi je u četvrtak u Sočiju razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Javnosti su ponudili tek štura priopćenja: Putin je rekao da će Rusija „učiniti sve što može kako bi poduprla vaš rad”, dok je Grossi sastanak opisao kao „pravovremen i važan”.
Dok se čeka eventualno ponovno uspostavljanje dalekovoda, svaki kvar na generatorima mogao bi dovesti do nekontroliranog zagrijavanja goriva i, u krajnjem scenariju, topljenja jezgre – procesa koji je u Fukušimi do kritične faze došao za samo tri dana. Ukrajinske vlasti stoga ponavljaju da nikada ne granatiraju područje elektrane, ocjenjujući taj rizik neprihvatljivim.
Iako obje strane razmjenjuju optužbe o odgovornosti za oštećenje linije, činjenica ostaje: Zaporižje se već četvrti dan hladi na dizel, a sat otkucava.
