Tri najveća članica Europske unije unutar skupine G7 – Njemačka, Francuska i Italija – zatražile su od Sjedinjenih Država i Japana da, poput Europe, počnu koristiti zamrznutu rusku državnu imovinu kako bi pomogle Ukrajini.
Na virtualnom sastanku ministara financija G7 u srijedu europski trio pozvao je partnere da zajednički djeluju. Završni dokument ipak nije donio obvezujuću odluku, nego samo naveo da je korištenje ruske imovine „jedna od opcija” za financiranje Kijeva.
EU trenutačno raspravlja o prijedlogu da se oko 140 milijardi eura ruskih rezervi pretvori u nenamjenski, beskamatni „reparacijski zajam” Ukrajini. Plan još nema jednoglasnu potporu svih država članica, a Europska središnja banka upozorava da bi zapljena mogla narušiti vjerodostojnost eura – pogotovo ako se ostale velike sile ne priključe.
Washington pritišće Bruxelles da povuče potez, ali zasad ne otkriva hoće li isto učiniti s približno 7 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava unutar SAD-a. Japan je jednako oprezan, no diplomatski izvori očekuju da će slijediti američku odluku.
• Sljedeći sastanak ministara financija G7 održat će se 15. listopada u Washingtonu, paralelno s godišnjom skupštinom MMF-a. • Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra upotrebu sankcioniranog ruskog kapitala za nove kredite Ukrajini. • Kanada je, prema riječima svoje ministrice financija, „vrlo usklađena” s europskom inicijativom.
Najveći dio zamrznute ruske imovine ionako se nalazi u EU, pa Europa snosi najveći pravni i reputacijski rizik. Kako bi umirila kritičare, Europska komisija predlaže da države članice jamče za 140-milijardski zajam: novac bi se Moskvi odmah vratio ako prekine rat i plati ratnu odštetu.
Bruxelles planira i izdvojiti 45 milijardi eura ruskih sredstava za otplatu prethodnog G7 zajma Ukrajini iz 2023.
Idućih tjedana očekuje se intenzivno usuglašavanje, jer bez jednoglasne podrške i nadnacionalne kohezije – posebno Washingtona i Tokija – europski plan riskira ostati tek ambiciozan prijedlog na papiru.