Europska komisija predstavila je paket kojim bi se Kijevu tijekom sljedeće dvije godine osigurala likvidnost za vođenje rata i održavanje proračuna. Ključ ideje je tzv. reparacijski zajam – korištenje gotovine vezane uz zamrznutu imovinu Ruske Federacije u državama članicama.
„Današnjim prijedlogom osigurat ćemo da Ukrajina ima sredstva za obranu i da nastavi mirovne pregovore s pozicije snage”, poručila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, naglasivši da Bruxelles „preferira rješenje koje se oslanja na rusku imovinu, uz snažne zaštitne mehanizme za članice”.
Komisija predviđa dvije opcije:
- zajedničko zaduživanje EU-a uz jamstvo europskog proračuna;
- reparacijski zajam temeljen na zamrznutoj ruskoj imovini.
Za svako je rješenje pripremljeno pet zakonodavnih akata. Među njima je i uredba koja bi trajno onemogućila povrat sredstava ruskoj središnjoj banci, te prijedlozi za zaštitu država i financijskih institucija od mogućih protumjera Moskve ili zapljena u trećim državama.
Belgija, u čijim se depozitima nalazi najveći dio ruskih sredstava, oštro je odbacila ideju. „Osjećamo se frustrirano što nas nisu saslušali. To je najgore moguće rješenje”, izjavio je ministar vanjskih poslova Maxime Prévot uoči sastanka NATO-a, upozorivši na rizik da arbitražni sud jednog dana naloži povrat novca Rusiji.
Kako bi umirila skeptike, Komisija u paket ugrađuje mehanizam solidarnosti koji bi eventualni gubitak pokrio bilateralnim jamstvima država ili iz samog proračuna EU-a.
Dio prijedloga koji dopunjuje postojeću uredbu iz 2014. o sankcijama protiv Rusije bit će objavljen tek nakon što Vijeće Europske unije usuglasi zajedničku poziciju.
Europska polazišta tako se ponovno lome između solidarnosti s Ukrajinom i straha od pravnih i financijskih posljedica u dugom roku, dok vrijeme za dogovor o novom financijskom okviru neumoljivo istječe.