PETRA – Pod užarenim suncem južnog Jordana, među ružičastim liticama antičke Petre, 44-godišnji Mohammed Feras i dalje kuha kavu na terasi svojih špilja starih 2 400 godina. On, supruga i devetero djece ondje žive cijeli život – i ni pod koju cijenu ne žele otići.
„Ovo područje je dio mene. Ne mogu zamisliti da živim drugdje”, kaže Feras, jedan od stotinjak pripadnika beduinskog plemena Bdoul koji se suočavaju s novom rundom deložacija. Jordanske vlasti ubrzano provode program preuređenja Petre: uklanjanje divljih štandova, uređenje staza, gradnja muzeja i kontrola noćenja u špiljama kako bi se lokacija – upisana na UNESCO-v popis 1985. – učinila privlačnijom i zaštićenijom za stotine tisuća posjetitelja godišnje.
Ključan korak u planu je iseljenje preostalih stanovnika Sutuh al-Nabi Harun planine. Dužnosnici tvrde da su špilje arheološki spomenici, a boravak ljudi i stoke „prouzročuje nepopravljivu štetu”. „Svatko tko je na lokalitetu mora poštovati zakon – a zakon zabranjuje stanovanje u spomenicima”, poručuje dr. Fares Braizat, čelnik Uprave za razvoj i turizam Petre. Nude im, kaže, kuće s tri spavaće sobe i dvije kupaonice u obližnjem naselju te programe novih izvora prihoda.
No Bdoul odgovara da se njihov način života ne može presaditi u betonske blokove. „Optužuju nas da uništavamo špilje, a mi smo njihovi čuvari”, ističe Feras, koji je zbog neplaćene globe za „oštećenje baštine” proveo dva tjedna u zatvoru i čeka novo suđenje. Njegov susjed Yasin Ahmed skupio je sudske kazne od desetke tisuća dolara. „Nemam taj novac. Odrastao sam ovdje i ne poznajem ništa drugo”, kaže. Ima desetero djece i ponuđena mu je, tvrdi, „premala kuća”.
Najstariji članovi zajednice odlučni su ostati. Osamdesetpetogodišnja Rayya Hussein zaklela se da će radije „skočiti s planine” nego napustiti grobove svojih roditelja pokraj špilje. Povjesničari procjenjuju da Bdoul ondje žive oko 200 godina; većina je premještena u novo selo nakon što je Petra proglašena svjetskom baštinom, ali dio je ostao ili se vratio.
Organizacije za ljudska prava pozvale su Amman da hitno obustavi deložacije. „Raseljavanje Bdoula ugrožava njihovu kulturu”, upozorava Adam Coogle iz Human Rights Watcha. Politička geografkinja dr. Olivia Mason smatra da vlasti Bdoul vide kao „smetnju”, premda i UNESCO naglašava da je živa kultura sastavni dio vrijednosti Petre.
Ekonomski pritisak dodatno raste: rat u Gazi prepolovio je broj turista, pa je mnogim Bdoulima koji su zarađivali kao vodiči ili prodavači suvenira presušio prihod. „Naša sloboda je vani, s kozama i planinom”, govori Feras dok gleda prema drevnom Hramu. „Ovo je naša zemlja – i ostat ćemo dokle god budemo mogli.”