Baranjski pokladni običaj buša, zajedno s pripadajućim pokladama i fašangama, službeno je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Odluka Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija uvrstila je običaj na Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7967.
Prijedlog za upis zajednički su podnijeli Turistička zajednica Općine Draž, KUD-ovi Baranjski Šokci iz Gajića i Seljačka sloga iz Baranjskog Petrovog Sela te udruga Petaračke buše iz istoga mjesta. U registar je istodobno ušla i djelatnost izrade tradicionalnih drvenih maski, čiji je najpoznatiji majstor Danijel Marković iz Baranjskog Petrovog Sela.
„Baranjski Šokci pokladni običaj buša smatraju jednim od simbola svoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta”, navodi se u obrazloženju Ministarstva. Običaj je prekidan jedino tijekom Domovinskog rata 1991., kada su Hrvati bili protjerani iz Baranje.
Korijeni buša sežu u legendu o protjerivanju Osmanlija krajem 17. stoljeća: tada su se mještani, odjeveni u ovčja runa i drvene maske s rogovima, uz zvonjavu alata pokušali doimati što strašnijima kako bi otjerali neprijatelja. Kanonske vizitacije iz 1783. godine bilježe da su Šokci ovaj običaj donijeli iz međurječja Drave i Save, iz područja južno od Save, nakon preseljenja u Baranju.
Današnja odluka stiže uoči dviju glavnih manifestacija: Buša u Dražu 14. veljače te Petaračkih buša u Baranjskom Petrovom Selu, koje traju od 15. do 17. veljače. Time je Baranja dodatno učvrstila reputaciju regije s bogatom i živom tradicijom, a lokalne udruge dobile su snažan poticaj za daljnje očuvanje i promicanje ovoga jedinstvenog pokladnog naslijeđa.