Baranja, najistočniji kraj Hrvatske, svoje je ime i identitet neraskidivo svezala uz vino. Na mađarskom bor znači vino, a anya majka – i doista, ovdje se loza njeguje gotovo majčinskom privrženošću.
Valovito Bansko brdo, udaljeno svega pola sata vožnje od Osijeka, danas je najvidljivija pozornica te baštine. Rimljani su ga nazivali Mons Aureus – Zlatno brdo – a njime se danas proteže vinograd poljoprivrednog diva Belja i gotovo osam kilometara duga vinska cesta. S vidikovca iznad milijuna trsova pogled se otvara prema Panonskoj nizini, dok u redovima zriju buduće graševine, pinoti, traminci i chardonnayi.
Na samom Banskom brdu smještena je suvremena beljska vinarija površine više od 10 000 m². No najveći dragulj skriva se nekoliko kilometara dalje, u Kneževim Vinogradima: povijesni, takozvani stari podrum Belja. Taj će vinski hram 2026. proslaviti okruglih 500 godina. Na više prohladnih etaža vina sazrijevaju u slavonskom hrastu ili miruju u buteljama; svaki puni sat između 9 i 15 posjetitelji mogu obići podrum i kušati crna ili bijela vina koja Baranjci, s dozom ponosa, zovu i „Princ s Dunava”.
Od formalnih tura lako je skrenuti u neformalnu, onako „taman” opijajuću edukaciju. U obližnjem Zmajevcu smještena je zbirka Vinarium Borarium, zaštićeno kulturno dobro koje kroz alate i bačve pokazuje tradicionalno baranjsko vinogradarstvo. Vodi je vinar Šandor Juhas, pa je posjet najbolje prethodno dogovoriti.
Zmajevac oduševljava i svojim surducima – klancima usječenim u lesne padine Banskog brda. Najpoznatiji, Reformatorski i Katolički, skrivaju desetke gatora, vinskih podruma izdubljenih u zemlju s postojanom temperaturom od 12 do 15 °C. U posljednjih petnaestak godina mnogi su gatori pretvoreni u obiteljske vinarije poput Gerštmajera, Kusića, Kalazića, Zajeca, Zlatnog brda i Josića; potonji uz podrume vodi i restoran pred kojim redovito vrije kotlić fiš-paprikaša.
Vinska karta Baranje ne staje u Zmajevcu. U susjednoj Suzi djeluju poznate vinarije Pinkert, Kolar i Kováts, u Karancu Svijetli dvori i Szabó, a u Kamencu Horvat. Zajedničko im je da vino iz običnog pića pretvaraju u doživljaj i jedan od ključnih simbola regije.
Nije stoga čudno što su i neke od najposjećenijih manifestacija vezane upravo uz čašu i trs. Rujanski Vinski maraton u Zmajevcu prerastao je u nezaobilazni događaj, dok ljetno i zimsko izdanje Baranja Wine & Walk iz godine u godinu privlače sve više vinoljubaca.
U vinorodnoj kolijevci na krajnjem hrvatskom sjeveroistoku vino se, očito, ne pije samo radi okusa. Ono se živi – i slavi, bilo u stoljetnom podrumu, pod ledom gatora ili na suncu Panonije.