Rak gušterače i dalje nosi epitet najsmrtonosnije zloćudne bolesti: pet godina nakon dijagnoze preživljava tek oko sedam posto oboljelih. Novo opsežno istraživanje na više od 300 000 osoba u dobi između pedesete i sedamdesete godine otvara dodatnu dimenziju u potrazi za ranim upozorenjima – u ustima.
Istraživači su analizirali uzorke ispiranja usta ispitanika i usporedili sastav mikrobioma s kasnijom pojavom raka gušterače. Uočeno je ukupno 13 bakterijskih vrsta koje su povezane s višim rizikom i osam koje taj rizik smanjuju. Posebno se izdvajaju bakterije Porphyromonas gingivalis, Eubacterium nodatum, Parvimonas micra te gljivica Candida tropicalis: prisutnost svake od njih bila je povezana s više nego trostruko većom vjerojatnošću razvoja bolesti.
Autori rada naglašavaju da rezultati ne dokazuju izravnu uzročnu vezu. Ipak, nalaz sugerira kako mikrobi iz sline mogu putovati probavnim sustavom sve do gušterače te poticati upalu ili druga stanja pogodna za nastanak tumora. Ključan bi, stoga, mogao biti ukupni omjer „dobrih” i „loših” mikroba.
Ako se buduća istraživanja potvrde, redovito četkanje zubi i čišćenje zubnim koncem moglo bi postati važna karika u prevenciji raka gušterače – jednostavan korak u borbi protiv jedne od najsmrtonosnijih bolesti današnjice.