Topot gizdavih konja, zvuk tamburica i pjesma jahača ponovno će 16. veljače ispuniti sokake Babine Grede. Slavonsko selo ove godine obilježava četvrt tisućljeća neprekinutog pokladnog jahanja – običaja koji datira iz 1776. i korijene vuče iz vremena Vojne krajine.
Očekuje se dolazak oko 250 konjanika, simbolično po jednog za svaku godinu tradicije. Kako ističe načelnik Josip Krnić, Babina Greda je „jedino mjesto koje je ovaj običaj održalo čak i u bivšoj državi, i to uvijek na Pokladni ponedjeljak”.
Povijest običaja Pokladno je jahanje nastalo kada su graničari Habsburške Monarhije, zaduženi za čuvanje granice na Savi od mogućih upada Osmanlija iz Bosne, na poklade obilazili susjedne stražare noseći im hranu i piće. Po povratku bi svečano projahali selom; domaćini su ih nudili okrepljenjem, a usput se biralo najgizdavijeg konja i najvičnijeg jahača. Iako nikada nije bilo pravog natjecanja, proglašenje najboljih uvijek je imalo svečani prizvuk.
Sezona ovogodišnjih pokladnih jahanja u Slavoniji i Baranji već je otvorena, a trajat će do Čiste srijede, 18. veljače. No najveća će pozornost, baš kao i svake godine, biti usmjerena na Babinu Gredu, gdje tradicija i danas okuplja cijelo selo – od konjanika i tamburaša do djevojaka koje, prema starom običaju, motre koji je momak „najljepši”.
S predviđenih 250 konja i jahača, Babogredci se nadaju nadmašiti sva dosadašnja izdanja i još jednom potvrditi status čuvara jednog od najstarijih slavonskih pokladnih običaja.