Australija je krajem 2025. povukla radikalan potez: zabranila je korištenje svih velikih društvenih mreža osobama mlađima od 16 godina. Mjera se odnosila na Instagram, TikTok, Facebook, Snapchat, YouTube, Reddit, Twitch, X i druge servise, a procjene su govorile da će nestati do dva milijuna korisničkih računa.
Prvi mjeseci pokazali su, međutim, da je odluka tek djelomično uspjela. Dio tinejdžera uistinu je napustio platforme, ali većina je pronašla načine zaobilaženja pravila. Najraširenije su bile tri taktike:
- korištenje lažnih osobnih dokumenata;
- spajanje preko VPN-a kako bi se prikrio australski IP;
- varanje sustava provjere dobi koji fotografijom lica procjenjuje godine korisnika.
Posebno je odjeknula priča o 11-godišnjakinjama koje su – uz pomoć šminke – uvjerile algoritam da su punoljetne. S druge strane, pojedinim 16-godišnjacima računi su nepravedno ukinuti jer ih je umjetna inteligencija procijenila i do šest godina mlađima.
Paralelno s australskim eksperimentom, Europska unija pojačava pritisak na velike platforme drugim putem – strožom regulacijom sadržaja i oglašavanja. U 2025. stupila je na snagu Uredba o pravilima političkog oglašavanja, a neki tehnološki divovi, poput Mete (Facebook i Instagram) te Googlea sa YouTubeom, unaprijed su u potpunosti ukinuli političke oglase.
Osim toga, Europska komisija je donijela tri ključne uredbe – o digitalnim uslugama, digitalnim tržištima i umjetnoj inteligenciji. Njima se nastoji osigurati sigurniji i pravedniji internetski prostor, posebno na vrlo velikim platformama i tražilicama koje sada moraju zadovoljiti visoke standarde transparentnosti, zaštite temeljnih prava korisnika i upravljanja sistemskim rizicima.
I dok EU zasad ne govori o potpunoj zabrani za maloljetnike, zajednički je nazivnik briga zbog prekomjernog vremena provedenog na pametnim telefonima te sve snažniji zahtjevi da velike tehnološke tvrtke odgovornije štite mlađe korisnike.