Grčka vlada najavila je strogu kampanju protiv svih bogomolja koje djeluju bez službenog odobrenja, najavljujući brzinsko zatvaranje prostora i protjerivanje stranaca koji ih vode.
Ministar za migraciju i azil Thanos Plevris poručio je u parlamentu da će „sve ilegalne bogomolje biti zapečaćene, a dokumenti onih koji ih vode poništeni“, istaknuvši da će se nepoštivanje propisa automatski sankcionirati deportacijom. Kao presedan je naveo slučaj u atenskoj četvrti Agios Nikolaos, gdje je državljanin Bangladeša ostao bez boravišne dozvole zato što je vodio nedozvoljeno mjesto molitve.
- Oko 60 neregistriranih bogomolja djeluje samo u gradskoj jezgri Atene.
- Prostori su uglavnom smješteni u podrumima, garažama i skladištima, bez osnovnih sanitarnih i protupožarnih uvjeta.
- Kazne predviđaju zapečaćivanje objekta, novčane prekršaje i zatvor od dva do šest mjeseci za odgovorne.
Vlada tvrdi da mjere vrijede za sve vjerske zajednice koje ignoriraju procedure Ministarstva obrazovanja i religije. Za legalno djelovanje bogomolja moraju ishoditi dozvolu, zadovoljiti stroge sigurnosne standarde te dostaviti potvrde o nekažnjavanju vjerskih službenika.
Međutim, udruge za ljudska prava upozoravaju da će se propisi nesrazmjerno odraziti na muslimansku zajednicu, osobito na migrante iz Bangladeša, Pakistana i drugih azijskih zemalja koji najčešće mole u improviziranim prostorima upravo zato što teško dolaze do službenih dozvola. Aktivisti ističu rizik od stigmatizacije i mogućeg narušavanja slobode vjeroispovijesti pod krinkom urbanističkog reda.
Atena uzvraća da priznate džamije i registrirana mjesta molitve neće biti zahvaćena kampanjom, naglašavajući „nultu toleranciju“ prema prostorima koji, kako tvrde vlasti, ugrožavaju sigurnost vjernika i susjedstva.
Rokovi, detalji terenskih kontrola i žalbeni mehanizmi još se razrađuju kroz podzakonske akte koji bi trebali precizno definirati visinu kazni, proceduru zatvaranja i kriterije za deportaciju.