Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom sve su rjeđe percipirane kao pouzdan partner, pokazuje veliko istraživanje provodeno u studenome 2025. na uzorku od 26 000 građana iz 21 europske države. Samo svaki šesti ispitanik nazvao je Washington saveznikom, dok ga petina – a u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj gotovo trećina – smatra suparnikom ili otvorenim protivnikom. U Švicarskoj, koju je američka administracija nedavno izdvojila višim carinama, taj udio doseže 39 %.
Podaci, koje su zajednički prikupili Europsko vijeće za vanjske odnose i Oxfordski istraživački projekt „Europa u svijetu koji se mijenja”, otkrivaju da se povjerenje u SAD strmoglavilo diljem kontinenta upravo dok Bijela kuća, kako je nedavno rezimirao zamjenik šefa kabineta Stephen Miller, promiče logiku „svijetom upravlja sila”.
Rusi preusmjerili nezadovoljstvo U Rusiji je percepcija Washingtona znatno omekšala: udio onih koji SAD drže neprijateljem pao je s 64 % prije dvije godine na 37 %. Istodobno su se negativni osjećaji preusmjerili prema Europskoj uniji; čak 72 % ruskih ispitanika Uniju danas vidi kao suparnika ili protivnika, tri postotna boda više nego lani.
Ukrajina traži zaštitu u Europi Zaokret američke politike prema Moskvi pogodio je i Kijev. Dok je Washington donedavno slovio za ključnog ukrajinskog saveznika, danas gotovo dvije trećine Ukrajinaca očekuje dublje veze s EU, a samo trećina vjeruje u jačanje odnosa sa SAD-om.
Sve oči prema Pekingu Trend udaljavanja od Sjedinjenih Država ne ograničava se na Europu. U Južnoj Africi, Brazilu i Turskoj većine ispitanika u narednih pet godina predviđaju čvršću suradnju s Kinom, a veći broj ih Peking smatra saveznikom nego Washington. Posebno se ističe Indija: dok je krajem 2024. čak 84 % Indijaca Trumpovu pobjedu smatralo dobrom za svoju zemlju, danas tako misli tek 53 %.
Američke intervencije produbljuju jaz Istraživanje je provedeno prije nedavne vojne operacije u Venezueli i predsjednikova zahtjeva za kupnjom Grenlanda, no autori upozoravaju da bi upravo takvi unilateralni potezi mogli dodatno ubrzati globalno odmicanje od SAD-a i ostaviti Europu u još većoj strateškoj izolaciji.
