Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta i oko 50 000 osoba u Hrvatskoj živi s nekom vrstom demencije, a stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj vjerojatno dvostruko veći. Projekcije govore da će se do 2050. taj broj gotovo utrostručiti, dok se u Europi očekuje više od 18 milijuna oboljelih.
Najčešći oblik je Alzheimerova bolest, koja čini 60 – 70 % slučajeva. U općoj populaciji demencijom je pogođeno 1 % ljudi; prevalencija raste na 4 % u dobi iznad 60 godina, 10 – 14 % iznad 70, te 20 – 40 % nakon 80. rođendana. Uz sve dulje životno razdoblje starosti, broj će bolesnika samo rasti – ali i pomlađivati se, upozoravaju stručnjaci. Neka istraživanja povezuju ranu pojavu bolesti s dugotrajnom izloženošću digitalnim sadržajima.
„Vrlo je važno ranu sumnju potvrditi dijagnostički i započeti tretman, jer time produžujemo život, poboljšavamo njegovu kvalitetu i odgađamo teže faze bolesti”, kaže psihijatar Natko Gereš. Dodaje da obitelji ne smiju biti „ostavljene na cjedilu”, nego im zajednica mora ponuditi institucionalnu i terensku podršku.
Kapaciteti već popucali
Bolnički odjeli i domovi za starije nemaju dovoljno mjesta za bolesnike s Alzheimerom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj dolazaka u dnevne bolnice s tom dijagnozom posljednjih se godina utrostručio. „Broj hospitaliziranih stalno raste, a očekujemo još veći pritisak kako populacija stari”, ističe prof. dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.
Domovi za starije bore se s istim problemom. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna upozorava da u Zagrebu od 11 ustanova samo četiri imaju posebne odjele za Alzheimer: „Svaka bi županija morala imati najmanje jednu specijaliziranu ustanovu za oboljele… Liste čekanja su dugačke, a „ova situacija je nemoguća za obitelji”.
Skupi, ali obećavajući lijekovi
Lijek koji potpuno zaustavlja Alzheimer zasad ne postoji, no terapije koje usporavaju tijek bolesti dostupne su na dopunskoj listi i financijski opterećuju obitelji. Europska unija nedavno je odobrila lecanemab, prvo monoklonsko protutijelo koje cilja na nakupljanje amiloida u mozgu. „To je prvi lijek te vrste, a još četiri do pet sličnih trenutačno je u istraživanju. Za očekivati je da će nam se u budućnosti proširiti lepeza lijekova kojom možemo djelovati na napredovanje bolesti i na sam uzrok bolesti”, optimističan je Gereš.
Prevencija: hrana, pokret, misaoni rad
Dok se čeka razvoj novih terapija, stručnjaci pozivaju na promjene životnih navika. „Ne postoji univerzalni recept, ali zdrava prehrana, osobito bobičasto voće, svakodnevna tjelesna aktivnost, rješavanje križaljki, čitanje i razgovor pomažu u očuvanju moždane funkcije i prevenciji demencije”, savjetuje Štimac Grbić.
Hrvatska tako ulazi u utrku s vremenom: broj oboljelih nezaustavljivo raste, a mreža skrbi za njih i njihove skrbnike već je prenapregnuta. Bez širenja bolničkih i domskih kapaciteta teret će, čini se, i dalje nositi ponajprije obitelji.