Više od 250 000 žena u Hrvatskoj nema svog izabranog ginekologa i prisiljene su plaćati preglede u privatnom sektoru, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatske liječničke komore (HLK).
Prema sustavu e-HZZO, samo je šačica ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) spremna primiti nove pacijentice: po jedan tim u Zadru i Osijeku, tri u Puli te pet od deset ambulanti u Rijeci. HLK procjenjuje da u sustavu nedostaje 107 ginekologa, dok su postojeći timovi prebukirani – pojedini vode više od 9 000 pacijentica, što im ostavlja prosječno 15 minuta po pregledu, premda su normativi i do 40 minuta.
Pad broja pregleda, rast uputnica
Službene brojke HZJZ-a potvrđuju pogoršanje. Ukupan broj pregleda u ginekološkim ambulantama PZZ-a smanjio se sa 864 433 u 2018. na 755 485 u 2024., dakle gotovo 100 000 pregleda manje. Istodobno je broj ispisanih uputnica narastao s 845 000 na više od milijun, što sugerira sve veće upućivanje pacijentica na dodatnu dijagnostiku ili bolničke preglede. Recepti su, pak, u blagom padu.
U 2024. godini u PZZ-u je zabilježeno 755 000 pregleda žena, od čega 207 000 trudničkih. Učinjeno je 336 000 papa-testova, a njih 40 384 moralo je biti ponovljeno zbog patološkog nalaza – oko 12 %. U bolje opremljenim ordinacijama napravljeno je 23 000 ultrazvuka dojke; 3 899 (17 %) ponovljeni su zbog sumnjivih nalaza.
Pacijentice u prosjeku sedam puta obiđu ginekologa kroz trudnoću, no dio skrbi i dalje ostvaruju u bolnicama ili privatnim ordinacijama koje ne dostavljaju podatke preko CEZIH-a. Cijena privatnog pregleda počinje od 50 eura, što mnoge žene plaćaju iz vlastitog džepa.
„Mladi žele specijalizirati, ali pod drugim uvjetima“
Predsjednica Hrvatskog društva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog liječničkog zbora Marija Divić upozorava na korijen problema: „Glavni je problem nezakonito ugovaranje timova bez nositelja, jer na taj način izbjegavaju platiti specijalizacije. Liječnicima pred mirovinom trebali bismo osigurati mlade liječnike kojima ćemo biti mentori.” Kako pojašnjava, do mirovine joj ostaju četiri godine, a još nema specijalizanta koji bi je naslijedio jer za to „nema mogućnosti nasljeđivanja ambulante”.
Divić smatra da najavljene mjere nove ministrice zdravstva neće biti dovoljne: „Mladi liječnici imaju interesa za ovu specijalizaciju, ali pod drugim uvjetima.” HLK drži da će sadašnja birokratska rješenja pokriti tek trećinu stvarnih potreba.
Pacijentice i struka stoga sve glasnije traže sustavno rješenje: financiranje dodatnih specijalizacija, uređenje nasljeđivanja ambulanti i pravedniju raspodjelu timova. Bez toga, broj žena bez osnovne ginekološke skrbi mogao bi i dalje rasti.