Hrvatska i dalje bilježi jedan od najviših relativnih priljeva stanovništva u Europskoj uniji. Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, u zemlju se doselilo 18 osoba na svakih 1 000 stanovnika, dvostruko više od prosjeka EU-a koji iznosi devet.
• U 2024. godini EU je primila ukupno 4,2 milijuna doseljenika iz trećih zemalja. • Na početku 2025. unutar Unije živjelo je 46,7 milijuna ljudi rođenih izvan EU-a – 10,4 % ukupne populacije. • Hrvatska je u istom razdoblju brojila nešto više od 153 000 stranih državljana, od čega je 130 000 stiglo iz zemalja izvan EU-a; stranci sada čine oko četiri posto hrvatskog stanovništva.
Poredak po broju doseljenika na 1 000 stanovnika stavlja Hrvatsku na šesto mjesto u Uniji, odmah iza Malte (60), Cipra (42), Luksemburga (38), Španjolske (26) i Irske (24). Istodobno, Luksemburg se izdvaja jer mu čak 85,5 % dolazaka čine državljani drugih članica EU-a.
Velike razlike unutar bloka – od malteškog rekorda do vrijednosti ispod deset u većini članica – pokazuju koliko se migracijski trendovi razlikuju među državama. Za Hrvatsku, koja je nekad bila zemlja iseljavanja, ovo učestalo doseljavanje znači nastavak preokreta demografskih kretanja zabilježenog posljednjih godina.