U Hrvatskoj trenutačno nedostaje gotovo 5000 profesionalnih vozača kamiona, a procjene pokazuju da se jaz svake godine produbljuje jer mnogi licencirani vozači odlaze raditi u inozemstvo gdje su primanja znatno veća.
• Europski problem: u cijeloj Europskoj uniji manjka više od 240 000 vozača, a ako se trend ne preokrene, do 2028. moglo bi ih nedostajati čak 745 000.
• Njemačka kritična točka: Savez njemačkih špeditera upozorava da ondje fali 130 000 vozača. Glasnogovornik udruženja Dirk Engelhardt ističe da „razlika između ponude i potražnje za vozačima postajat će sve veća i veća”, s obzirom na to da svake godine u mirovinu odlazi 30–35 tisuća vozača, a na tržište ulazi tek 15–20 tisuća novih.
• Egzodus hrvatskih vozača: prema riječima Gorana Brumnjaka Učkarića, predsjednika udruge Convoy, mnogi su se zaposlili u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj pa čak i u Kanadi. U inozemstvu mogu zaraditi i do 4000 eura, dok u Hrvatskoj vozači u međunarodnom prometu rijetko prijeđu 2500 eura – i to uz praksu isplate dijela plaće „na ruke”.
• Krpanje kadra strancima: hrvatski prijevoznici sve češće angažiraju radnike s Filipina, iz Nepala te iz susjednih država bivše Jugoslavije. No, kako upozoravaju u Convoyu, sustav provjere njihova stručnog osposobljenja praktički ne postoji, pa udruženje predlaže dodatnu edukaciju i strožu kontrolu dokumentacije.
• Posljedice za gospodarstvo: manjak vozača već pogađa gotovo sve sektore jer se u Europi i dalje 75 % tereta prevozi cestom. Špediteri su prisiljeni odbijati narudžbe, a troškovi prijevoza rastu.
Udruga Convoy i domaći prijevoznici apeliraju na Ministarstvo prometa da hitno uvede jasne standarde plaćanja i programe poticanja mladih vozača, kako bi se zaustavio odliv radne snage i osigurala stabilna logistička mreža bez koje gospodarstvo ne može funkcionirati.