Hrvatska se na najnovijem Globalnom inovacijskom indeksu (GII) za 2025. godinu smjestila na 40. mjesto među 139 svjetskih gospodarstava, a alarmantnih 101. zauzima po suradnji sveučilišta i industrije. Podatke je objavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), a analizirao ih je domaći Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
Najbolji na svijetu ostaju Švicarska, Švedska i Sjedinjene Američke Države, dok se Hrvatska, unatoč pojedinim svijetlim točkama, ne uspijeva probiti iz drugog plana. GII navodi da zemlje koje inovacije postavljaju u središte gospodarskog razvoja najbrže napreduju, dok nedostatak jasne strategije i financijske stabilnosti usporava slabije rangirane države.
Svijetle točke i duboki jaz
Među rijetkim kategorijama u kojima Hrvatska blista ističu se:
- omjer učenika i nastavnika u srednjim školama – 1. mjesto,
- sustav upravljanja okolišem – 6. mjesto,
- diverzifikacija domaće industrije – 8. mjesto,
- vrijednost poduzeća „jednoroga” u odnosu na BDP – 14. mjesto,
- izvoz kulturnih i kreativnih usluga – 16. mjesto,
- korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija – 18. mjesto.
Međutim, kronični izostanak povezivanja znanosti i gospodarstva povlači cjelokupan rezultat prema dolje. Upravo na to godinama upozorava Akademski sindikat, koji sada traži odlučnu promjenu upravljačke arhitekture.
Prijedlog: Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i inovacija
Sindikat predlaže osnivanje posebnog ministarstva koje bi:
- koordiniralo rad neaktivnog Nacionalnog inovacijskog vijeća,
- poticalo projekte zajedničkog istraživanja sveučilišta i poduzeća,
- osiguralo međuresornu suradnju u transferu tehnologije,
- udvostručilo broj istraživača u gospodarstvu, osobito doktora znanosti, kako bi se dosegnula barem polovica trenutačnog europskog prosjeka.
Uz novo ministarstvo, sindikat zagovara donošenje Zakona o inovacijama kojim bi se jasno definiralo financiranje, nadležnosti i metrike uspjeha nacionalnog inovacijskog sustava.
„Nema razvoja bez sveučilišta”
„Hrvatski političari moraju napokon shvatiti da nema razvoja gospodarstva bez potpore najkreativnijem i najinovativnijem dijelu društva, koji se danas nalazi na sveučilištima”, poručuju iz Akademskog sindikata.
Naglašavaju da Hrvatska ima premalo velikih kompanija sposobnih samostalno ulagati u razvoj, zbog čega sveučilišta postaju ključna, ali zasad nedovoljno iskorištena inovacijska središta.
Pet godina bez strateškog kormila
Nacionalno inovacijsko vijeće, tijelo zaduženo za kreiranje i praćenje inovacijske politike, nije se sastalo gotovo pet godina. Sindikat tvrdi da je upravo taj institucionalni vakuum glavni razlog što su inovacije u Hrvatskoj prepuštene „improvizaciji”, dok ozbiljne strateške odluke izostaju.
Što Hrvatska riskira?
Spora reakcija države znači daljnje zaostajanje za gospodarstvima koja inovacije prepoznaju kao temelj otpornosti i rasta. GII 2025. već ukazuje na usporavanje globalnih ulaganja u istraživanje i razvoj te pad aktivnosti rizičnog kapitala, što dodatno povećava pritisak na zemlje poput Hrvatske da jasnije definiraju ciljeve i stabilno financiraju inovacijske projekte.
Sindikat zaključuje da bi stvaranje novog ministarstva i donošenje posebnog zakona dalo „novi impuls” inovacijskom sustavu te konačno pomaknulo državu s prosječnog 40. mjesta: „Hrvatska mora prestati improvizirati s inovacijama i konačno prepoznati da su znanje, istraživanje i tehnologija jedini put prema održivom razvoju”, poručuju.
Hoće li Vlada poslušati apel akademske zajednice ili će se Hrvatska i dogodine boriti s istim statistikama – ostaje otvoreno pitanje, ali i test političke volje za prijeko potrebnu promjenu smjera.