Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul ocijenio je da su posljednje odluke Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini najava dubljih promjena u uređenju te države.
Vijeće je jednoglasno produljilo mandat snaga EUFOR-a Althea za još godinu dana, ali je rasprava otvorila novi raskol među velesilama: Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina poručile su da Ured visokog predstavnika više nema smisla, dok su se Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo usprotivile ukidanju te funkcije.
Žužul je u razgovoru za HRT podsjetio da je glavni dio Daytonskog sporazuma bio i dogovor o reintegraciji hrvatskih okupiranih područja. „Rijetka je situacija da je dio okupiranog teritorija jedne države, bez izgubljenog života, vraćen u legitimnu kontrolu te države”, naveo je.
Govoreći o BiH, naglasio je kako se danas, tri desetljeća poslije, i dalje „jedan čovjek nalazi iznad institucija” te drži ključne ovlasti. Po njemu, to više nije održivo.
Žužul promjene u stajalištu Washingtona povezuje s vanjskom politikom administracije Donalda Trumpa: ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i preispitivanje uloge visokog predstavnika vidi kao signal da SAD želi da „odluke donose tri konstitutivna naroda”. Ipak, upozorava da se američka prisutnost neće smanjiti – naprotiv, očekuje je jaču nego u protekla dva desetljeća.
Po njegovu tumačenju, potez Washingtona prema Dodiku i Republici Srpskoj služi sprječavanju dublje krize te jasno pokazuje da SAD ne podržava odcjepljenje, ali zagovara "povratak na izvorni Dayton", u kojem su Hrvati, Bošnjaci i Srbi ravnopravni kroz institucije i svakodnevno funkcioniranje države.
Žužul zaključuje da BiH ulazi u novu fazu pregovora o unutarnjem uređenju, a buduća dinamika ponajprije će ovisiti o odnosu triju naroda i aktivnom angažmanu Sjedinjenih Država.