Na fasadi stambene zgrade na Trgu Republike u Županji osvanuo je kolosalni mural posvećen Marijanu Matijeviću (1878.–1951.), slavnom „junaku iz Like” kojega je svijet početkom 20. stoljeća proglasio najjačim čovjekom na planetu. Djelo dimenzija 18 x 10 metara potpisuje akademski umjetnik Mislav Lešić Đurak iz Bošnjaka, a nastalo je u suradnji Gradskog muzeja Županja i Grada Županje, uz tehničku pomoć lokalnog DVD-a.
Lešić je akrilom, koristeći doodle grid tehniku, tijekom tjedan dana prenio skicu na zid, a najzahtjevniji zadatak bio mu je portretirati Matijevića. Županjci su rad pratili iz dana u dan; mnogi, poput umirovljenika Luke, već su ga prozvali „pravim osvježenjem grada”.
Mural je dio šireg projekta revitalizacije uspomene na čovjeka čija je životna priča gotovo nestala iz kolektivnog sjećanja. Gradski muzej priprema dječju povijesnu slikovnicu i restauraciju originalnog plakata s početka stoljeća, financiranu sredstvima Ministarstva kulture.
Čudotvorna snaga i golemo srce
Rođen u zaseoku Duboki Dol pokraj Gračaca, Matijević je do visine od samo 170 centimetara i težine ispod 100 kilograma skrivao nadljudsku moć. Na pozornicama diljem svijeta savijao je željezo, rukama lomio potkove, zubima držao 50-litarske bačve piva, a rendgenske snimke iz Chicaga otkrile su mu dvostruko koštano tkivo na rukama, prsima i vratu. Godine 1904. osvojio je svjetsko prvenstvo u Ankari i primio orden sultana Abdula Hamida II., a nastupao je i pred carem Franjom Josipom.
Premda su ga publike nagrađivale medaljama i honorarima, Matijević je veći dio zarade poklanjao u humanitarne svrhe. Financirao je elektrifikaciju Županje, pomagao susjedima „podmirujući dugove u dućanima”, a novcem je podupirao i izume prijatelja Nikole Tesle, kojega je 1927. zabavljao trganjem željeznog lonca tijekom večere u New Yorku.
Obiteljski život proveo je u Županji sa suprugom Irenom Kohn, kćeri vlasnika hotela „Kej” u Orašju, i jedanaestero djece. Zbog dobroćudnosti i velikodušnosti u Slavoniji su ga prozvali „Samson meka srca”.
Pola stoljeća nakon smrti, grad na Savi sada mu vraća dug: monumentalni mural ne služi tek kao vizualni ukras, nego i kao podsjetnik na atleta, humanista i patriota čija je snaga, kažu kroničari, bila „tek polovica njegove veličine – druga polovica bilo je srce”.