Više od 60 % odraslih Hrvata prema službenim procjenama ima prekomjernu tjelesnu težinu, čime se Hrvatska svrstava u neslavni vrh Europske unije. Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac pritom upozorava: „Svaki euro koji danas ne uložimo u suvremeno liječenje debljine i novu farmakoterapiju, sutra ćemo platiti višestruko kroz operacije srca, dijalize i skupe medicinske tretmane.”
- Troškovi povezani s debljinom već sada dostižu između dva i sedam posto ukupne zdravstvene potrošnje države.
- Ako se trend rasta ne zaustavi, za deset godina više od dvije trećine stanovništva moglo bi se naći u zoni visokog zdravstvenog rizika, uz još veći pritisak na proračun i gospodarstvo.
- Stigma ostaje jedna od glavnih prepreka: debljina se u javnosti i dalje svodi na manjak volje, iako je riječ o kompleksnoj kroničnoj bolesti u kojoj se isprepliću genetika, okoliš i neuroendokrini mehanizmi.
Struka odgovara novim nacionalnim smjernicama koje donose: • preciznije procjene zdravstvenog rizika povezanog s viškom kilograma; • preporuke za endoskopske intervencije; • ažurirane kriterije za barijatrijsku kirurgiju.
O tim će se rješenjima, ali i najnovijim farmakoterapijama, raspravljati od 24. do 26. travnja 2026. u Opatiji na 9. Kongresu Hrvatskog društva za debljinu i 4. Adriatic simpoziju o debljini. Sve to odvija se uz alarmantne brojke koje jasno poručuju: ulaganje u prevenciju i moderno liječenje danas značajno smanjuje cijenu koju ćemo sutra plaćati kroz kronične komplikacije.