Francuski ekonomist Gabriel Zucman predlaže da sva kućanstva koja raspolažu imovinom većom od 100 milijuna eura plaćaju godišnji porez od najmanje dva posto ukupne vrijednosti svoje imovine. Prema njegovim izračunima, mjera bi državnoj blagajni mogla donijeti do 20 milijardi eura godišnje.
Zucman upozorava da je efektivna porezna stopa francuskih milijardera niža od one koju snosi većina ostalih poreznih obveznika i tvrdi da „nije pravedno da plaćaju tako malo poreza”. Prijedlog, već prozvan „Zucmanov porez“, brzo je postao središnja točka političke rasprave u zemlji suočenoj s rastućim javnim dugom.
Socijalisti, koji su pomogli srušiti posljednje dvije vlade, sada u proračunskim pregovorima s novim premijerom Sébastienom Lecornuom snažno guraju Zucmanovu ideju. No Lecornu i predsjednik Emmanuel Macron sa svojom centrističkom, probiznis orijentiranom strankom zasad ostaju protiv, iako im za prolazak fiskalnog plana u parlamentu treba potpora lijevog centra.
I dok vlada još čuva službene prijedloge u tajnosti, Zucman je već promijenio ton debate. „Vrijednost Zucmanovog poreza nije sam porez, nego dijagnoza i udaljavanje od ideje da se ništa ne može učiniti“, istaknuo je bivši čelnik OECD-ova projekta globalne porezne reforme Pascal Saint-Amans.
Protivljenje iz poslovnih krugova Direktor LVMH-a Bernard Arnault upozorava da bi namet „uništio francusko gospodarstvo“. Skeptični ekonomisti procjenjuju da bi se ubralo tek oko pet milijardi eura, dok pravnici dovode u pitanje ustavnost mjere. Pojavio se i strah od bijega kapitala, no neovisno savjetničko tijelo koje asistira vladi zaključilo je da masovni egzodus bogataša ne bi imao značajniji makroekonomski učinak.
Macronova vizija „nacije start-upova“ također trpi udarce: vlasnici brzo rastućih tvrtki morali bi plaćati porez na tržišnu vrijednost vlastitih dionica, premda ta vrijednost neprestano oscilira. Suosnivač Mistral AI-ja Arthur Mensch izjavio je kako podupire veću „fiskalnu pravdu“, ali da osobno ne bi mogao podmiriti takav namet. Zucman mu je odgovorio prijedlogom da se umjesto gotovine državi mogu predati dionice — rješenje koje su kritičari proglasili „komunističkim“.
Unatoč žestokim kritikama, Zucman se prometnuo u novu zvijezdu francuske ekonomije. Nakon uspjeha Thomasa Pikettyja, njegov rad inspirirao je i američke progresivne političare, a 2023. donio mu je prestižnu John Bates Clark medalju. Prošle je godine savjetovao i Brazil pri uvođenju globalnog minimalnog poreza na milijardere u okviru G20.
Javno mnijenje na njegovoj je strani: anketa agencije Ifop pokazuje da čak 86 % Francuza gleda pozitivno na Zucmanov porez. Hoće li se ta potpora pretočiti u konkretan zakon ovisit će o dogovoru Elizejske palače i parlamenta, ali rasprava o nejednakosti očito je već dobila novi zamah.
