Plastika se pretvara u „globalnu zdravstvenu bombu” i, bez radikalnih promjena, do 2040. godine mogla bi dvostruko povećati broj bolesti povezanih s njezinim cjelokupnim životnim ciklusom, pokazalo je novo međunarodno istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Planetary Health.
Prekretnica u procjeni rizika Tim stručnjaka s London School of Hygiene & Tropical Medicine te sveučilišta u Toulouseu i Exeteru prvi je put kvantificirao izgubljene godine zdravog života (DALY) koje uzrokuje plastika – od vađenja fosilnih goriva, preko proizvodnje i uporabe, do odlaganja otpada. Modeliranje je obuhvatilo razdoblje 2016.–2040. i nekoliko scenarija buduće proizvodnje, potrošnje i gospodarenja otpadom.
Ključni nalazi • Ako se ništa ne promijeni, izgubljene godine zdravog života porast će s 2,1 milijuna (2016.) na 4,5 milijuna (2040.). • Najveći udio zdravstenog tereta (40 %) proizlazi iz emisija stakleničkih plinova i posljedičnog globalnog zatopljenja. • Onečišćenje zraka iz postrojenja za proizvodnju plastike čini 32 % negativnih učinaka, a toksične kemikalije ispuštene u okoliš 27 %. • Ostali čimbenici – smanjena dostupnost vode, oštećenje ozonskog omotača i ionizirajuće zračenje – zajedno otpadaju na manje od 1 % ukupnih posljedica.
Recycling nije dovoljan Analiza pokazuje da sama povećana stopa prikupljanja otpada ili recikliranja „ne bi imala većih učinaka” na globalno zdravlje. Nasuprot tome, sveobuhvatna reforma sustava — uključujući ograničenje same proizvodnje plastike — mogla bi do 2040. smanjiti zdravstveni teret za 43 % u odnosu na scenarij poslovanja kao dosad.
Alarm za politike Autori studije pozivaju donositelje odluka da odmah krenu prema „dubokoj, sustavnoj promjeni” jer je, kako naglašavaju, svaka faza plastike već sada povezana s respiratornim bolestima, karcinomima i drugim teškim stanjima te će bez intervencije ti rizici eksplodirati u sljedeća dva desetljeća.