Planeta je dosegnula prvu „katastrofalnu točku preokreta” povezanu s emisijama stakleničkih plinova, upozorava novi izvještaj Global Tipping Points iza kojeg stoji 160 stručnjaka iz 23 države. Prema dokumentu koji je koordinirao Sveučilište u Exeteru, tropski koraljni grebeni ulaze u dugotrajni pad od kojeg se neće moći oporaviti ako se globalno zagrijavanje hitno ne spusti na 1,2 °C iznad predindustrijske razine – a dugoročno i na 1 °C.
Autor(i) navode da je prosječna globalna temperatura već oko 1,4 °C iznad vrijednosti iz druge polovice 19. stoljeća te da će, bez drastičnog i brzog smanjenja emisija, prag od 1,5 °C biti probijen unutar idućeg desetljeća. Od siječnja 2023. svjetski oceani prolaze kroz četvrti i najteži zabilježeni val izbjeljivanja koralja; ekstremne temperature pogodile su više od 80 % grebena u više od 80 zemalja.
„Više ne možemo govoriti o točkama preokreta kao o budućoj opasnosti – masovno odumiranje tropskih koraljnih grebena već je u tijeku”, izjavio je prof. Tim Lenton sa Sveučilišta u Exeteru. Upozorio je da to izravno ugrožava stotine milijuna ljudi koji ovise o grebenima za ribarstvo, turizam i zaštitu obala.
Isti izvještaj naglašava kako se svijet „nalazi na rubu” dodatnih kritičnih prijeloma: mogućeg kolapsa Amazone, usporavanja ili prekida velikih oceanskih struja te ubrzanog topljenja ledenih ploča Grenlanda i zapadnog Antarktika. Lenton dodaje da oba ledena sustava gube led sve brže, čime rast razine mora postaje izvjesniji.
Skepsa i oprez Nisu svi znanstvenici jednako pesimistični. Prof. Peter Mumby s australskog Sveučilišta u Queenslandu priznaje da su grebeni u silaznoj putanji, ali ističe novija istraživanja prema kojima bi neke kolonije mogle preživjeti i pri zagrijavanju od 2 °C. „Bojim se da će društvo odustati od koralja ako zaključi da su unaprijed osuđeni na propast”, upozorio je Mumby, pozivajući na „agresivno” smanjenje emisija uz bolji lokalni nadzor ribolova i zagađenja.
S time se slaže i dr. Mike Barrett, glavni znanstveni savjetnik WWF-a i suautor studije: „Očuvanje grebena sada je kritičnije nego ikad. Igra se promijenila i odgovor mora biti hitan.” Barrett podsjeća na postojanje tzv. refugija – područja u kojima učinci zagrijavanja zasad nisu tako izraženi – koja treba strogo zaštititi kao „sjeme budućeg oporavka”.
Dr. Tracy Ainsworth iz Međunarodnog društva za koraljne grebene naglašava da se mnogi ekosustavi već transformiraju: „Budućnost koralja je preobrazba, strukturno preslagivanje i novi izazovi.” Australijski institut za morske znanosti, pak, poziva na oprez pri tumačenju globalnih brojki jer prikrivaju velike regionalne razlike i jer se temperature još uvijek mogu stabilizirati.
Pozitivni preokreti Unatoč sumornoj slici, izvještaj navodi i moguće „pozitivne točke preokreta” u društvu. Brza popularizacija električnih vozila, obnovljive energije ili promjena prehrambenih navika mogla bi, po autorima, pokrenuti lančani efekt smanjenja emisija i pomoći izbjeći najgore ishode. „Utrka je počela – moramo ubrzati pozitivne promjene kako bismo izbjegli posljedice koje nećemo moći kontrolirati”, zaključuje Lenton.
Stručnjaci se slažu u jednom: spasiti što se još spasiti može zahtijevat će kombinaciju globalnog smanjenja emisija, lokalnog upravljanja i brze zaštite preostalih otpornijih grebena. Bez toga, tropske lagune i bogatstva koja održavaju mogla bi postati prva velika žrtva klimatske krize.