Antarktika, do jučer percipirana kao statični ledeni kontinent, trenutačno prolazi kroz ubrzane i uzajamno povezane promjene koje prijete destabilizirati obalne gradove diljem svijeta, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature.
„Vidimo čitav niz naglih i iznenađujućih promjena, a one se ne događaju izolirano”, upozorava klimatologinja Nerilie Abram, glavna autorica studije. „Kada promijenimo jedan dio sustava, lančano pogoršavamo stanje u drugim njegovim dijelovima.”
Glavni pokretač dramatičnih promjena jest gubitak zimskog morskog leda. Nakon rekordne 2014. godine, kada je površina leda iznosila 20,1 milijun četvornih kilometara, pokrivač se povukao u prosjeku 120 kilometara prema obali, a tempo zimskog topljenja sada je 4,4 puta brži nego u Arktiku. Klimatolog Ryan Fogt ističe kako je uvriježena predodžba o „mirnoj” Antarktici nestala: „Sada svjedočimo jednako brzim, a često i bržim promjenama nego na sjeveru.”
Gubitak bijele, reflektirajuće površine stvara začarani krug: tamnije, toplije more upija više Sunčeve energije, što dodatno zagrijava atmosferu i ubrzava topljenje. „Očekujemo da će se isti proces koji je ubrzao zagrijavanje Arktika sada snažno osjetiti i na južnoj hemisferi”, kaže Abram.
Posljedice su višestruke:
- Nestabilne ledene police – toplija voda podlokava plutajuće ledene police koje drže kopnene ledene ploče na mjestu. Oceanograf Matthew England pojašnjava: „Kad se police rastope, gubimo njihovu potporu i led s kopna brže klizi u more.” Samo raspad Zapadnoantarktičke ledene ploče mogao bi podići razinu mora za više od tri metra.
- Poremećena oceanska cirkulacija – otapanje razrjeđuje hladnu, slanu vodu koja potone i pokreće tzv. antarktičku prevrtaljku. Usporavanje te cirkulacije donosi još toplije vode do leda i dodatno ga topi, čime se stvara novi krug samopojačavanja.
- Udari na ekosustav – morski led dom je fitoplanktona koji veže polovicu globalno fotosintetski fiksiranog ugljika i hrani cjelokupni južni prehrambeni lanac. Car pingvini ostaju bez stabilnih kolonija za podizanje mladunaca, a masovni uzgojni promašaji sve su češći.
- Ekstremni vremenski događaji – toplinski val u ožujku 2022. povisio je temperature za rekordnih 40 °C iznad normale. Fogt upozorava da takvi izboji mogu „gurnuti već ranjiva područja preko ruba, s dugotrajnim posljedicama”.
Stručnjaci naglašavaju da se ovdje ne radi o sporom, linearnom procesu, nego o mogućim točkama preokreta nakon kojih se sustav više ne vraća u prvotno stanje. England podsjeća da svako smanjenje zagrijavanja ima težinu: „Svaki djelić stupnja povećava šansu da izbjegnemo katastrofalne promjene.”
Zaključak istraživanja jasan je: bez brzog i dubokog smanjenja emisija stakleničkih plinova svijet riskira višemetrski porast razine mora, gubitak ključnih ekosustava i pojačanu političku nestabilnost diljem planeta. Vrijeme za odluke koje će odrediti budućnost Antarktike – i obala od Splita do Šangaja – istječe u ovom desetljeću.