Iran je, prema nedavnim izvješćima, počeo selektivno naplaćivati prolaz komercijalnih brodova kroz Hormuški tjesnac – morski koridor kojim svakodnevno prolazi petina svjetske nafte.
• Brodovi iz Kine, Rusije i Indije prolaze nesmetano nakon prethodne najave, dok ostali prije ukrcaja dobivaju račun koji, navodno, doseže i 2 milijuna dolara po tankeru.
• Takva praksa izravno je suprotna Konvenciji UN-a o pravu mora, koja obalnim državama brani naplatu tranzita u međunarodnim tjesnacima.
Analitičari uspoređuju iranski potez s onim što su u 9. stoljeću činili neretvanski gusari – stanovnici tadašnje Paganije. Ključni trenutak bila je bitka kod Makarske 18. rujna 887., u kojoj su Hrvati potopili mletačku flotu i poginuo dužd Pietro I. Candiano. Nakon poraza, Mletačka Republika morala je plaćati godišnji danak (census) kako bi njezine galije sigurno plovile Jadranom.
Dan pobjede nad Mlečanima Hrvatska danas obilježava kao Dan ratne mornarice. Razlika između dviju epoha, ističu povjesničari, jest u pravnom okviru: u srednjem vijeku vladalo je „pravo jačega”, dok Iran 2026. krši međunarodni sporazum koji bi trebao jamčiti slobodu plovidbe.
Metode su se modernizirale. Neretvani su koristili brze sagene i zarobljavali posade, a Iranska revolucionarna garda oslanja se na dronove, elektroničko ometanje i desantne čamce. Cilj, međutim, ostaje isti – demonstrirati suverenitet i naplatiti prolaz.
Energentska tržišta već osjećaju pritisak: svaka nova naplata automatski poskupljuje isporučenu naftu, a strahuje se i od lančane reakcije na ostale ključne morske rute. Dok se Zagreb prisjeća slavnih pomorskih pobjeda, globalni brodarski sektor s nelagodom motri hoće li iranski „naplatni sustav” postati trajno pravilo i presedan koji bi mogao preoblikovati svjetsku trgovinu morskim putovima.