Koraljni grebeni u tropskim oceanima nalaze se pred mogućom prekretnicom: brojni stručnjaci strahuju da bi 2026. godina mogla biti trenutak kada će masovni toplinski stres gurnuti te osjetljive ekosustave iznad granice oporavka.
Grebeni prekrivaju manje od 1 % morskog dna, ali pružaju stanište za oko 25 % svih morskih vrsta. Unatoč toj golemom ekološkom značaju, od 30 do 50 % grebena već je izgubljeno tijekom proteklih desetljeća, a novi klimatski pritisci nagovješćuju još crnje prognoze.
Ključni okidač je pojačani utjecaj toplinske faze klimatskog fenomena El Niño, koji posljednjih godina potiče rekordno visoke temperature mora. Prema najnovijim podacima, čak 84 % svjetskih grebena trenutačno je izloženo ozbiljnom toplinskom stresu, što je dovelo do masovnog izbjeljivanja koralja. Iako bi prirodni ciklus trebao donijeti hladniju fazu La Niña, globalno zagrijavanje skraćuje te prijeko potrebne „predah“ periode, ostavljajući koraljima premalo vremena za oporavak prije novog toplinskog udara.
Kada temperatura mora dulje ostane povišena, koralji izbacuju simbiotske alge koje im osiguravaju boju i nutrijente. Posljedica je izbjeljivanje, a ako to stanje potraje, koralji ugibaju. Prazne skeletne strukture brzo preuzimaju alge i drugi organizmi, što dodatno otežava povratak koralja i cijelog kompleksnog lanca morskog života koji o njima ovisi.
Znanstvenici ističu da potpuni, istovremeni kolaps svih svjetskih tropskih grebena 2026. nije izvjestan, no mnogi su već opasno blizu točke bez povratka. Daljnji ekstremni toplinski valovi mogli bi ubrzati degradaciju, s posljedicama za ribarstvo, turizam i prirodnu zaštitu obala u čitavom tropskom pojasu.
Poruka stručnjaka jasna je: bez brzog i odlučnog smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova, najšareniji i biološki najbogatiji ekosustavi oceana mogli bi se u svega nekoliko godina pretvoriti u puste kamene površine bez života.