Mozak, pokazuje novo opsežno istraživanje, ne razvija se postojano nego prolazi kroz nekoliko naglih zaokreta koji ga uvode u posve nova razvojna razdoblja.
Autori sa Sveučilišta Cambridge analizirali su gotovo 4 000 magnetskih snimki ljudi starih od nekoliko mjeseci do 90 godina. Proučavali su 12 mjera moždane organizacije – od učinkovitosti povezivanja do ovisnosti o središnjim „čvorištima” – i otkrili pet velikih epoha, razdvojenih s četiri ključne prekretnice:
- Djetinjstvo: rođenje – 9. godina
- Adolescencija: 9. – 32. godina
- Odraslost: 32. – 66. godina
- Rano starenje: 66. – 83. godina
- Kasno starenje: 83. godina nadalje
„Kad se osvrnemo, mnogi od nas osjećaju da su im životi podijeljeni u faze. Ispada da i mozak ima svoje ere”, rekao je voditelj tima prof. Duncan Astle. Dodao je kako razumijevanje tih prijeloma može pomoći u otkrivanju razdoblja najveće ranjivosti za poremećaje razvoja ili propadanja.
Djetinjstvo obilježava takozvana konsolidacija mreže: golem broj sinapsi koje posjeduje dojenče postupno se prorjeđuje, a preživljavaju samo najaktivnije. Istodobno se siva i bijela tvar naglo povećavaju, debljina kore (udaljenost između sive i bijele mase) dostiže vrhunac, a naboranost površine mozga se stabilizira.
U adolescenciji bijela tvar i dalje raste, a komunikacijska mreža postaje učinkovitija, što se povezuje s poboljšanjem kognitivnih sposobnosti. To je, ističe prva autorica Alexa Mousley, i razdoblje u kojemu se najčešće pojavljuju mentalni poremećaji, pa bi rezultati mogli pomoći u ranoj dijagnostici.
Najdramatičniji zaokret dolazi oko 32. godine kada, kako navode istraživači, moždana arhitektura prelazi u „odrasli mod”. Struktura se tada stabilizira, a regije mozga postaju razdvojenije i specijaliziranije. Znanstvenici pretpostavljaju da bi životni događaji poput roditeljstva mogli pridonijeti tom pomaku, ali to još treba potvrditi.
Prekretnice u 66. i 83. godini povezane su s opadanjem povezanosti i postupnom degeneracijom bijele tvari. Ti se procesi uklapaju u poznate obrasce kognitivnog starenja.
„Ne tvrdimo da se tridesetogodišnjaci ponašaju kao tinejdžeri niti da im mozak izgleda kao njihov. Bitan je obrazac promjene”, naglašava Mousley.
Autori vjeruju da će karta moždanih epoha poslužiti kao referenca za praćenje ranih znakova bolesti te individualiziranje terapija tijekom čitavog životnog vijeka.