Demografski stručnjak Dražen Živić upozorava da se „prava sigurnost može osigurati tek smanjivanjem migracijskog pritiska”, a to je moguće jedino uklanjanjem korijenskih uzroka iseljavanja iz kriznih područja.
Europa iz izvoznika ljudi postala magnet
Živić podsjeća da su migracije „iskonski fenomen civilizacije”, ali nikada nisu bile tako globalno razgranate kao danas. Depopulacija Europe i demografska ekspanzija subsaharske Afrike i dijelova Azije stvaraju golemu potražnju i ponudu radne snage. Rezultat je pojačan priljev, uključujući i one koji u Europsku uniju pokušavaju ući nezakonito.
Hrvatska dvostruko izložena
- Nedostatak radnika: dugogodišnje prirodno smanjenje stanovništva, masovna emigracija i starenje prisiljavaju Hrvatsku da uvozi legalnu radnu snagu i motivira povratak iseljenika.
- Tranzitna ruta: od ulaska u EU 2013., a posebno u Schengen 2023., zemlja je postala glavna postaja na putu prema zapadnoj Europi.
Najveći val prošao je 2015.–2016., kada je kroz Hrvatsku prešlo gotovo 700 000 ljudi iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka i Irana. Od 2017. do 2024. policija je u nezakonitom prelasku zatekla nešto više od 200 000 osoba, od čega više od polovice u unutrašnjosti države.
Novim planom do strožih procedura
Hrvatska je, kaže Živić, nedavno usvojila Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030. te prateći akcijski plan do 2027. godine. Dokument slijedi obveze iz europskog Pakta o migracijama i azilu (donesen 2024., stupa na snagu 2026.) i predviđa: • veću odgovornost za nadzor vanjskih schengenskih granica; • ubrzane postupke odlučivanja o azilu i uspostavu centara za granične procedure; • obvezni mehanizam solidarnosti – prihvat dijela tražitelja azila ili novčani doprinos FONDU solidarnosti; • intenzivniju suradnju s trećim državama radi povratka odbijenih tražitelja.
Poruka za kraj
„S obzirom na to da je Hrvatska većinom još uvijek samo tranzitna zemlja, problemi se doimaju manjima nego što jesu”, zaključuje Živić. Upozorava da bi se, bez cjelovitog odgovora koji spaja sigurnosne, integracijske i razvojne mjere, situacija mogla brzo pretvoriti u ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti lokalnih zajednica.