Volodimir Zelenski u ponedjeljak dolazi u London kako bi u rezidenciji premijera Keira Starmera razgovarao s čelnikom Ujedinjene Kraljevine te s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i vođom njemačke oporbe Friedrichom Merzom.
Sastanak u Downing Streetu događa se nakon nedavnog virtualnog okupljanja tzv. koalicije voljnih, na kojem je taj kvartet raspravljao o uspostavi europskih mirovnih snaga spremnih intervenirati u Ukrajini ako dođe do prekida vatre.
Glavna tema londonskih razgovora bit će nacrt američko-ukrajinskog sporazuma o sigurnosnim jamstvima za poslijeratnu Ukrajinu. Dokument je nastao u kulisama pregovora Washingtona i Moskve, a prvotna verzija – sastavljena, prema navodima iz Kijeva, pod patronatom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa – Kijevu je nametala ograničenja koja su u ukrajinskoj prijestolnici ocijenjena kao kapitulacija. Ukrajinska strana je prošlog mjeseca izbacila većinu „maksimalističkih” ruskih zahtjeva, no spor ostaje otvoren.
Iz europskih se prijestolnica istodobno čuje podrška stajalištu da „trenutna linija dodira mora biti početna točka za bilo kakve pregovore”, kako su trojica čelnika poručila u zajedničkoj izjavi, referirajući se na ocjenu Donalda Trumpa. Starmer pritom naglašava da će mirovne snage koalicije imati „vitalnu ulogu” u jamčenju ukrajinske sigurnosti.
Pregovarači SAD-a i Ukrajine trenutačno u Floridi vode treći krug razgovora o američkom prijedlogu. Iako se s obje strane spominje „stvarni napredak”, ostaje neizvjesno hoće li Moskva pristati na rješenja koja bi osigurala ukrajinski teritorijalni integritet i mehanizme za sprečavanje buduće agresije. Kremlj je do sada odbacio više ključnih točaka prijedloga.
Dok diplomati traže formulu za mir, rat se nastavlja. U petak navečer ruska je vojska dronovima i projektilima zasula ukrajinsku energetsku i prometnu infrastrukturu. Kijev navodi da je lansirano 653 drona i 51 raketa te da je obrana oborila 585 dronova i 30 projektila. Zelenski tvrdi da Moskva pokušava „oružjem pretvoriti zimu” u novo sredstvo pritiska uskraćujući civilima grijanje i struju.
Novoobjavljena američka strategija nacionalne sigurnosti potvrđuje predanost očuvanju Ukrajine kao „održive države”, ali istodobno stavlja naglasak na normalizaciju odnosa s Moskvom radi „ponovne uspostave strateške stabilnosti”.
Ishod londonskog sastanka mogao bi naznačiti može li Europa, usklađeno sa Sjedinjenim Državama, ubrzati put prema dogovoru koji bi rat napokon zamijenio trajnim mirom – pod uvjetom da sve strane pokažu iskrenu volju.
