Europski parlament izglasao je značajno smanjenje dosega pravila o održivosti i dubinskoj analizi učinaka poslovanja, potez koji su ekološke organizacije nazvale „izdajom” zajednica pogođenih korporativnim zloporabama.
Prema novim kriterijima, izvještavanje o društvenim i okolišnim učincima od 2026. morat će provoditi samo tvrtke s više od 1 000 zaposlenih i godišnjim prometom od najmanje 450 milijuna eura. Obveza provedbe poslovne dubinske analize (due diligence) pogađat će još uži krug – poduzeća s više od 5 000 zaposlenih i prometom iznad 1,5 milijardi eura, a primjena je odgođena do 2029. Iz konačnog teksta izbačeni su i „tranzicijski planovi” koji bi pokazivali usklađenost poslovnih modela s klimatskom tranzicijom te odredbe o usklađivanju prava na pristup sudu u svim državama članicama.
Za prijedlog je glasovalo 428 zastupnika, 218 ih je bilo protiv. Izvjestitelj, švedski pučanin Jörgen Warborn, naglasio je korist za gospodarstvo: „Parlament je poslušao zabrinutosti stvaratelja radnih mjesta diljem Europe… današnje glasovanje donosi povijesno smanjenje troškova, a istodobno drži ciljeve održivosti na pravom putu.”
Zelene i ljudskopravaške mreže smatraju da je kompromis plod suradnje pučana i krajnje desnice te vanjskog pritiska SAD-a i Katara. Nele Meyer iz Europske koalicije za korporativnu pravdu poručila je: „Današnje glasovanje je izdaja ljudi i zajednica koje trpe zbog korporativnih zloporaba širom svijeta.” Mariana Ferreira iz europske podružnice WWF-a ocijenila je rezultat „zabrinjavajućim trendom” u kojem „konzervativni blok sve češće prihvaća zahtjeve krajnje desnice, potiskujući znanstvene dokaze i upozorenja”.
Istodobno Europska komisija, pod sloganom jačanja konkurentnosti, priprema paket tzv. omnibus-prijedloga kojima planira dodatno pojednostavniti postojeće ekološke propise, što kritičari nazivaju deregulacijom. Europska pravobraniteljica već je upozorila na proceduralne propuste u pripremi tih dokumenata, a istraživačka organizacija Somo otkrila je da je skupina jedanaest velikih kompanija, uključujući američke naftne divove, uz pomoć PR kuće Teneo lobirala za izbacivanje ključnih odredbi.
Dan uoči glasovanja organizacije Transparency International i još nekoliko nevladinih udruga podnijele su pritužbu protiv Warborna, tvrdeći da zbog predsjedanja lobističkom grupom SME Europe ima sukob interesa. On to odbacuje: „Iskreno, mislim da je riječ o politički motiviranoj optužbi.”
Gongovi kritičara, međutim, ne posustaju. Upozoravaju da će zbog ovakve reforme velika većina poduzeća ostati izvan dosega propisa, a pogođene zajednice bez učinkovitih mehanizama zaštite. Hoće li Europska unija ipak pronaći ravnotežu između konkurentnosti i odgovornosti, ostaje otvoreno pitanje.