Aktivisti za okoliš i klimatske promjene, nekoć glasni saveznici Europske komisije, posljednjih mjeseci sve otvorenije optužuju predsjednicu Ursulu von der Leyen da odustaje od ambicioznog Europskog zelenog plana.
Još u prošlom sazivu (2019.–2024.) Zeleni plan bio je zaštitni znak Komisije: niz mjera za smanjenje emisija, obnovu bioraznolikosti i ubrzanje prelaska na obnovljive izvore privukao je val javne potpore i rast zelenih stranaka. No nakon lanjskih europskih izbora fokus se dramatično pomaknuo.
Umjesto novih ekoloških propisa Bruxelles sada govori o „rezanju birokracije” i ubrizgavanju milijardi eura u industriju kako bi se pokrenulo tromo europsko gospodarstvo. Takav zaokret, upozoravaju „tvrdi” pobornici Zelenog plana, prijeti razvodnjavanjem teško izborenih klimatskih i okolišnih dobitaka.
Konkretni potezi pojačali su nervozu:
• U lipnju je Komisija otvoreno razmatrala povlačenje direktive protiv lažnog zelenog oglašavanja, što je izazvalo žestok otpor ekoloških udruga.
• U rujnu je najavila odgodu primjene uredbe o sprječavanju krčenja šuma, pozivajući se na probleme s IT-sustavom. Taj izgovor osporili su i neki visoki dužnosnici unutar same Komisije, među njima izvršna potpredsjednica Teresa Ribera.
Iako su zeleni zastupnici nakon izbora oslabjeli, von der Leyen i dalje treba njihove glasove za prolazak pojedinih zakona—pa svaki javni prosvjed ili medijski performans ekološke mreže odjekuje snažnije. Interno, dio aktivista priznaje da je predsjednica Komisije „jedna od posljednjih u EPP-u koja uopće brine o klimi”, no to im ne sprječava da je javno optuže kako „ruši zelenu agendu EU”.
Za sada njihov pritisak nosi tek blagu glavobolju Bruxellesu, ali strah ostaje: ako se trend preusmjeravanja sredstava i političke energije nastavi, Zeleni plan mogao bi ostati – samo plan na papiru.
