Europski parlament otvorio je novu rundu proračunskog natezanja s Europskom komisijom, poručivši da će za sljedeći sedmogodišnji proračun Europske unije zatražiti dodatnih 169 milijardi eura.
Prema parlamentarnim izračunima, Komisijin nacrt – nominalno „težak” dva bilijuna eura – uključuje 168 milijardi eura namijenjenih otplati 650 milijardi eura zajmova podignutih za instrument NextGenerationEU. Kad se ta stavka i učinak inflacije izuzmu, realni volumen proračuna za razdoblje 2028.–2034. spušta se na 1,614 bilijuna eura, odnosno 1,15 % bruto nacionalnog dohotka Unije.
Dok Bruxelles brusi brojke, već je jasno da će budući financijski okvir biti koncipiran drukčije od dosadašnjih, a fondovi će dobiti novo „pakiranje”. O detaljima se pregovara paralelno u Parlamentu i Vijeću EU, a rasprave bi trebale potrajati još dvije godine.
Hrvatska se u međuvremenu pozicionirala: iz Ministarstva financija poručuju da su početne pregovaračke točke već definirane i da se u pojedinim segmentima razilaze s Komisijinim prijedlozima. Zagreb namjerava obraniti ključne kohezijske i poljoprivredne fondove iz kojih se posljednjih godina financira velik dio javnih ulaganja i regionalnog razvoja.