Okrugli stol održan u Hrvatskom saboru ponovno je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatske povijesti – broj jasenovačkih žrtava i karakter ustaškog logora.
Na skupu su sudjelovali povjesničari koji su, prema iznesenim tezama, osporavali ranije procjene broja ubijenih. Neki sudionici zagovarali su brojku od „nešto više od 80 000“, dok su protivnici takvih tvrdnji podsjećali na mnogo veće procjene koje potječu još iz jugoslavenskog doba, uključujući često citiranih 700 000 žrtava.
Najžešće kritike okruglom stolu stigle su iz lijevo orijentiranih komentatorskih krugova. Kolumnist Ante Tomić za raspravu je rekao da je riječ o „gnjusnom političkom cirkusu u Hrvatskom Saboru u kojem su desničarske ništarije otvoreno poricale jasenovački genocid“. U istom je tekstu prozvao premijera Andreja Plenkovića, nazvavši ga „trećerazrednim glumcem“ zbog, kako smatra, nedostatne reakcije na, po njemu, revizionističke stavove.
Organizatori okruglog stola tvrde da javna rasprava nije pokušaj „revizije povijesnih činjenica“, nego prilika da se, nakon desetljeća političkih manipulacija, provjeri dokumentacija i utvrde točni podaci o stradalima. Kritičari pak upozoravaju da se iza zahtjeva za „rasvjetljavanjem“ krije namjera umanjivanja zločina počinjenih u NDH.
U raspravu se nisu uključili povjesničari poput Tvrtka Jakovine, Hrvoja Klasića i Ive Goldsteina, čiji su radovi često bili u suprotnosti s tezama iznesenima na skupu. Pristaše okruglog stola to tumače „nedoraslošću argumentiranoj raspravi“, dok kritičari odgovaraju da je riječ o političkoj inscenaciji kojoj ne žele davati legitimitet.
I dok se u dvorani Sabora vodila rasprava o arhivskim dokumentima i demografskim procjenama, u javnom prostoru dominiraju uzavrele optužbe za povijesni revizionizam s jedne i velikosrpsku propagandu s druge strane. Vrijeme će, kažu upućeni, pokazati hoće li se nakon ovog skupa približiti barem okvirni konsenzus o broju žrtava ili će podjele ostati jednako duboke kao i prethodnih desetljeća.
