Rat u Ukrajini sve se jasnije pretvara u iscrpljujući zastoj, a vojna pobjeda Kijeva postaje sve manje izgledna, tvrdi iskusni analitičar za istočnu Europu Elkhan Nuriyev. U nedavno objavljenom tekstu naglašava da čak ni rekordna zapadna pomoć – posljednji američki paket iznosi 61 milijardu dolara – ne mijenja bitno vojnu realnost na terenu.
• Demografski pad: više od 30 posto novačene vojske ne odaziva se, pa je dobna granica za mobilizaciju spuštena na 25 godina.
• Gospodarski kolaps: infrastruktura, industrija i standard građana dramatično su pogođeni, a frustracije zbog korupcije i upravljanja rastu.
• Ruska prilagodba: Moskva je prebacila gospodarstvo na ratni kolosijek, proizvodi više topničkih granata od Zapada i ima prednost u ljudstvu i strateškoj dubini.
Pregovori u Istanbulu pokazali su koliko su suprotstavljene strane udaljene: Kijev je predlagao 30-dnevni prekid vatre, dok je Moskva nudila tek "dva do tri dana" kako bi se pokupila tijela poginulih. Suradnja je ostala ograničena na humanitarne geste i razmjenu zarobljenika.
Nuriyev stoga postavlja neugodno pitanje: podržava li trenutačna strategija Zapada Ukrajinu da pobijedi ili je samo održava na životu „dovoljno dugo da sporije izgubi”? Upozorava da bi puni povrat svih okupiranih područja zahtijevao neusporedivo veću pomoć i moguću izravnu uključenost NATO-a – opciju za koju demokratske vlade nemaju političku volju.
Kao mogući izlaz navodi zamrzavanje sukoba duž sadašnje crte bojišnice, sigurnosna jamstva ispod razine članstva u NATO-u, fazne pregovore vezane uz humanitarne i gospodarske korake te obnovu uz stroge antikorupcijske uvjete. Povijesni primjeri Finske 1940. i Koreje 1953. pokazuju, smatra on, da „bolan, ali održiv mir“ nije kapitulacija, nego način očuvanja državnosti.
Američki i europski dužnosnici sve češće u privatnim razgovorima razmatraju scenarij „zamrznutog sukoba", a analitičari upozoravaju da bi 2025. mogla biti „najopasnija godina za Ukrajinu" – ne zbog ruskog napredovanja, nego zbog unutarnjih napetosti i zamora Zapada.
Zaključak Nuriyeva je jasan: Zapad mora odlučiti hoće li nastaviti stazom „beskrajne pomoći i rata" ili osmisliti mirovni proces koji čuva ukrajinski suverenitet i sprječava širu europsku krizu. „Strategija nije želja za najboljim, nego kretanje prema ostvarivom”, poručuje analitičar, dodajući da bi najjača podrška Ukrajini uskoro mogla biti – pomoć da zaustavi rat, a ne da ga vojuje bez kraja.