Rusija i Bjelorusija u petak su započele veliku vojnu vježbu „Zapad 2025.”, samo dva dana nakon što su ruski dronovi zalutali u poljski zračni prostor i natjerali NATO na hitno podizanje borbenih aviona. Kremlj tvrdi da je riječ o „obrambenom” manevru „koji nije usmjeren protiv nikoga”, no činjenica da se dio aktivnosti odvija tik uz granicu Europske unije izazvala je novu nervozu u Varšavi i baltičkim prijestolnicama.
Poljska i Litva odmah su zatvorile – potpuno ili djelomično – zračni prostor uz svoje istočne granice, a Poljska je ondje rasporedila oko 40 000 vojnika. Istodobno su privremeno zatvoreni i pojedini granični prijelazi prema Bjelorusiji, dok je Minsku i Moskvi upućen jasan poziv da izbjegnu bilo kakve provokacije ili „slučajne pogreške”.
Broj vojnika pod lupom Prema službenim podacima Minska, u vježbi sudjeluje oko 13 000 vojnika i nekoliko desetaka zrakoplova, među njima samo dvije tisuće Rusa u logističkoj potpori. Zapadne obavještajne službe, međutim, sumnjaju da je stvarni broj sudionika znatno veći. Najveći dio manevara održava se oko Barisava, 74 kilometra sjeveroistočno od bjeloruske prijestolnice, ali „male postrojbe” odradit će „praktične zadatke odbijanja hipotetskog upada” uz samu granicu s Poljskom i Litvom.
Rakete koje probijaju stare sporazume Najkontroverzniji segment „Zapada 2025.” je uvježbavanje „planiranja upotrebe” novog balističkog projektila srednjeg dometa Orešnik. Riječ je o raketi dometa 2000–5000 kilometara koja može nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave i letjeti brzinom od deset maha. Rusija ju je prvi put ispalila na Ukrajinu u prosincu 2024., a sada najavljuje da će Orešnik biti raspoređen u Bjelorusiji tijekom druge polovice 2025.
Takav bi sustav donedavno bio protivan Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987., no Sjedinjene Države su iz sporazuma istupile 2019., optuživši Moskvu za prikriveni razvoj zabranjenih raketa, dok je Rusija formalno napustila INF u kolovozu prošle godine.
Dronovi otkrili rupe u obrani Upad najmanje 19 bespilotnih letjelica u zračni prostor Poljske pokazao je, prema vojno-tehničkim analizama, da je skupo koristiti napredne protuzračne sustave protiv jeftinih dronova. Poljska je uspjela srušiti samo tri letjelice, a ruski vojni blogeri ismijavali su „rupe u NATO-ovu štitu”, pa čak otvoreno žalili što dronovi nisu napali logističko čvorište Rzeszów.
Odgovor NATO-a nije izostao. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je slanje triju ratnih zrakoplova za zaštitu poljskog neba, poručivši: „Nećemo popustiti pred rastućim zastrašivanjem Rusije.” I druge članice Saveza pojačavaju prisutnost artiljerije i protuzračnih sustava na istočnom krilu.
Paralele s 2021. i invazijom na Ukrajinu Podsjetnik na vježbu „Zapad 2021.”, nakon koje su ruske jedinice ostale na terenu i nekoliko mjeseci poslije sudjelovale u napadu na Kijev, dodatno podiže temperaturu. Vojni analitičar Vasilij Kašin ocjenjuje da su trenutašnji manevri „i demonstracija i stvarna borbena obuka” te da Rusija „mora biti spremna braniti Bjelorusiju ako bude potrebno”.
Lukašenkovo balansiranje Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko nastoji ublažiti pritisak iz inozemstva. Pozvao je strane vojne atašee da promatraju vježbu koju naziva „samo show” i, uoči njezina početka, oslobodio 52 politička zatvorenika, među njima i dugogodišnjeg disidenta Nikolaja Statkeviča. Međutim, u bjeloruskim zatvorima i dalje ostaje više od tisuću političkih zatvorenika.
S obzirom na pojačane vojne aktivnosti, zatvaranje zračnih koridora i razmještanje modernih raketnih sustava, istočno krilo NATO-a ulazi u razdoblje neviđene pripravnosti. Koliko će „Zapad 2025.” biti samo demonstracija, a koliko generalna proba za potencijalni sukob, ostaje pitanje na koje će idući dani – i radari – dati odgovor.
