Bivša ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, nekoć opisivana kao „sjajna” članica Vlade Andreja Plenkovića, naglo je promijenila strategiju pred tužiteljima. Od četiri postupka koje su protiv nje pokrenuli Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i USKOK, u dva je pristala priznati krivnju i sklopiti nagodbu.
Najkonkretniji ishod zasad donosi USKOK-ova istraga u kojoj je Žalac priznala da je od Josipe Pleslić (ranije Rimac) tražila „poguranac” kako bi njezin brat položio državni ispit. Sud ju je za to neformalno pogodovanje osudio na godinu dana zatvora, ali uz trogodišnji rok kušnje – dakle, uvjetno.
Mnogo veće pravne i političke posljedice prijete u nepravomoćnoj optužnici za aferu Vjetroelektrane. Tužitelji tvrde da je Žalac, u dogovoru s Josipom Rimac, pritiskala Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) da tvrtki Milenka Bašića smanji tražene instrumente osiguranja za kredit od 130 milijuna eura i izda pismo namjere s neistinitim tvrdnjama da će kredit C.E.M.P-u biti odobren. Hoće li i u tom predmetu posegnuti za priznanjem krivnje, zasad ostaje nepoznato.
EPPO i USKOK time nastavljaju širiti doseg istraga u kojima se od bivših dužnosnika nastoji vratiti sporni novac i rasvijetliti moguće zlouporabe fondova i državnih potpora. Dok dva postupka protiv Gabrijele Žalac ulaze u završnu fazu, druga dva – uključujući aferu Vjetroelektrane – i dalje drže javnost u očekivanju novih poteza optužene bivše ministrice.