Gradska skupština Zagreba, u kojoj većinu drže zastupnici platforme Možemo, izglasala je preimenovanje četiriju ulica koje su nosile imena Vladimira Arka, Antuna Bonifačića, Filipa Lukasa i Ivana Šarića. Odluka je donijeta na prijedlog Odbora za preimenovanje ulica, a kao ključni argument navodi se „nužnost jasnog distanciranja od svih oblika ustaške i klerofašističke baštine”.
Međutim, potez je izazvao oštru reakciju dijela konzervativne javnosti, koja promjenu naziva „klasičnim lovom na vještice”. Kritičari ističu da ni Arko ni Lukas nisu bili članovi ustaškog pokreta, pri čemu podsjećaju da je Arko čak proveo godinu dana u ustaškom zatvoru. Za Filipa Lukasa, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, navodi se pak kako nikada nije obavljao službene dužnosti u NDH. Kao glavni „dokaz tereta” protiv Lukasa spominje se presuda zagrebačkog Okružnog suda od 24. prosinca 1945., kojom je nakon rata osuđen na smrtnu kaznu zbog „protunarodnog djelovanja”.
Konzervativni komentatori tvrde da je gradska vlast zanemarila i „kontroverznu prošlost” nekih partizanskih i komunističkih dužnosnika, čija imena i dalje stoje na zagrebačkim ulicama. Optužuju Možemo da selektivno čisti gradski toponimijski prostor po ideološkom ključu te pritom „briše” osobe koje su ostavile značajan trag u hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj povijesti.
Predstavnici većine u Skupštini zasad nisu javno komentirali kritike, dok postupak službenog preimenovanja ulica ulazi u administrativnu fazu zamjene ploča i ažuriranja službenih registara. Građani koji žive u zahvaćenim ulicama dobit će, prema uobičajenoj praksi, rok za prilagodbu adresa u osobnim dokumentima.
Odluka o novim imenima tek treba biti potvrđena; neslužbeno se spominje da će se preferirati imena žena iz kulturnog i društvenog života, kao dio šire gradske strategije povećanja zastupljenosti ženskih toponima. No konačan popis bit će poznat tek nakon završnih konzultacija unutar Odbora i javne rasprave.