Najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS) donose prve ozbiljnije naznake demografskog obrata: od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj, njih 69 povećalo je broj stanovnika u razdoblju 2023.–2024., 57 ih je zabilježilo pad, a jedan je ostao na istom broju.
• Ukupna slika države Prema srednjoj procjeni, sredinom 2024. Hrvatska je imala 3 866 233 stanovnika – 6 547 više nego godinu ranije, što je rast od 0,2 %. Glavni motor tog skromnog plusa je migracijski priljev: u zemlju se 2024. doselilo 70 391 osoba, dok se 38 997 odselilo, pa je saldo inozemnih migracija iznosio +31 394. Strani državljani činili su 81,1 % doseljenih, većinom zbog zapošljavanja ili privremene zaštite raseljenih Ukrajinaca, a povratnici s hrvatskim državljanstvom 18,9 %. Istodobno prirodan prirast i dalje ostaje negativan jer broj umrlih premašuje broj rođenih, a prosječna dob stanovništva približava se sredini četrdesetih godina.
• Gradovi s najvećim skokom 2023.–2024.
- Velika Gorica: +1 207 stanovnika
- Zadar: +1 033
- Poreč: +774
Relativno gledano, apsolutne brojke zamjenjuju manji, turistički orijentirani gradovi:
- Novalja: +5,78 %
- Nin: +4,51 %
- Poreč: +4,43 %
• Srednjoročni pobjednici 2021.–2024. Zadar bilježi najveći nominalni rast u trogodišnjem razdoblju (+2 970), ispred Velike Gorice (+2 766) i Kaštela (+1 824). U relativnom poretku apsolutni rekorder je Nin s impresivnih +17,38 %.
• Geografski obrasci Podaci pokazuju jasne trendove:
- Zagreb i zagrebački prsten nastavljaju privlačiti stanovnike zahvaljujući radnim mjestima i prometnoj povezanosti.
- Turistička obala, osobito gradovi poput Novalje, Nina, Poreča i Vodica, profitira od sezonskog zapošljavanja i ulaganja u usluge.
- Regionalna središta poput Pule, Solina i Dugog Sela također rastu, ali u manjoj mjeri.
• Što stoji iza brojki? Kombinacija radnih migracija, povoljnih stambenih projekata i, u priobalju, snažnog turističkog sektora glavni su pokretači. Ipak, DZS podsjeća da bez zaustavljanja negativnog prirodnog prirasta i ubrzanog starenja stanovništva, dugoročni kapacitet rasta ostaje ograničen.
Demografi zato naglašavaju kako bi politika trebala i dalje olakšavati kontrolirane radne migracije, ali i stvarati uvjete da se mlade obitelji odluče na ostanak i veći broj djece. Dok se ti strukturni izazovi ne riješe, impresivne brojke Zadra, Nina i Novalje ostaju svjetle točke unutar i dalje krhke demografske slike Hrvatske.