Hrvatska prirodoslovna povijest krije ime koje je nekad bilo sinonim za istraživanje Jadrana, a danas ga se rijetko spominje – Spiridion Brusina. Rođen 11. prosinca 1845. u Zadru, Brusina je već s 22 godine započeo profesorsku karijeru u rodnom gradu, no pravi zamah doživljava dolaskom u tadašnji Narodni zemaljski muzej u Zagrebu 1867. godine.
Ondje je neumorno gradio zbirke, širio mrežu suradnika i osvajao međunarodnu znanstvenu scenu. Kao prvi profesor zoologije na Sveučilištu u Zagrebu (1876.) postao je ključna figura u obrazovanju hrvatskih prirodoslovaca te promicatelj Darwinove evolucijske teorije. Nije se zadovoljio čitanjem – s Charlesom Darwinom i drugim svjetskim biolozima vodio je živu korespondenciju, potvrđujući da je hrvatska znanost već tada disala europskim plućima.
Brusinin znanstveni opus iznimno je širok, ali malakologija – proučavanje mekušaca – ostala je njegova prva ljubav. Opisao je stotine novih vrsta i podvrsta živih i fosilnih školjkaša i puževa te objavio oko 60 rasprava koje su obilježile to područje. Pritom se nije zadržao u kabinetu: 1894. organizirao je prvo veliko hrvatsko morsko istraživanje od Kraljevice do Kotora. Kako bi s dna prikupio uzorke, sam je konstruirao posebnu dređu, a rezultat je bio jedinstveni popis organizama sjeveroistočne obale Jadrana – od koralja i žarnjaka do riba i morskih sisavaca.
Iako najpoznatiji po mekušcima, Brusina je bio i prvi sustavni istraživač ptičjeg svijeta Hrvatske. Zajedno s Milutinom Baračem uredio je najbogatiju ornitološku zbirku u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, dok su mu radovi o morskim psima i sisavcima proširili spoznaje o mediteranskoj fauni. Među kapitalnim djelima izdvajaju se „Prinesci malakologiji hrvatskoj”, „Građa za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije” te monumentalni atlas fosilnih mekušaca jugoistočne Europe „Iconographia molluscorum fossilium”.
Vizionar nije stao na znanstvenim radovima. Suosnovao je Hrvatsko naravoslovno društvo, bio prvi urednik njegova „Glasnika”, redoviti član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te zagovornik osnivanja zagrebačkog zoološkog vrta i stalnih bioloških postaja na obali.
Spiridion Brusina preminuo je 21. svibnja 1908. u Zagrebu. Danas se njegova ostavština čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, a brončani spomenik na zadarskoj rivi podsjeća putnike na čovjeka koji je Jadran otvorio znanosti. Njegova priča potvrđuje da predanost i vizija mogu nadmašiti granice vlastitog vremena – poruka koja i danas odzvanja među istraživačima prirodnih tajni hrvatskog mora.