Kineski predsjednik Xi Jinping u novogodišnjem obraćanju iz Pekinga jasno je poručio da će se Kina i Tajvan ponovno sjediniti te izjavio kako je to „trend vremena, nezaustavljiv”. Poruka dolazi samo dan nakon završetka opsežnih vojnih vježbi „Justice Mission 2025” u kojima je Narodnooslobodilačka vojska izvela simulaciju blokade otoka, angažiravši ratnu mornaricu, zrakoplovstvo, raketne postrojbe i obalnu stražu. Prema službenim podacima, u zračnom prostoru oko Tajvana zabilježeno je najmanje 89 borbenih zrakoplova – najveći broj u više od godinu dana.
Vojne aktivnosti uslijedile su nakon što je Washington odobrio rekordnu prodaju oružja Tajvanu vrijednu 11 milijardi dolara. Peking to smatra izravnim miješanjem u unutarnje kineske poslove i razlogom za dodatni pritisak na samoupravan otok koji doživljava kao dio svog teritorija. Xi je u govoru podsjetio i na novu komemoraciju „Dana retrocesije Tajvana”, uvedenu 2025. radi obilježavanja kraja japanske kolonijalne uprave 1945., naglašavajući povijesne temelje kineskog suvereniteta nad otokom.
Predsjednik je pritom istaknuo kako je Kina „otvorenih ruku prema svijetu”, podsjetivši na niz međunarodnih foruma održanih tijekom godine, uključujući summit Šangajske organizacije za suradnju u kolovozu na kojem su sudjelovali Vladimir Putin, Narendra Modi i Recep Tayyip Erdoğan. U televizijskom prijenosu obraćanja nekoliko je puta prikazan i najveći kineski vojni mimohod održan u rujnu, povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, gdje su uz Xija rame uz rame stajali Putin i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un.
Xi se pohvalio i tehnološkim iskoracima – od borilačkih robota do misije Tianwen-2 koja je u svibnju krenula prema kometu – te globalnim uspjesima kineske pop-kulture poput videoigre „Black Myth: Wukong” i animiranog filma „Ne Zha 2”. U dnevnom obraćanju partijskim dužnosnicima ranije istog dana izjavio je da je zemlja na dobrom putu da ostvari planirani rast BDP-a od 5 %.
S druge strane, tajvanski predsjednik Lai Ching-te tijekom godine je uspoređivao prijetnju Pekinga s izazovima koje su europske demokracije tridesetih godina prošlog stoljeća trpjele pred nacističkom prijetnjom, odbacujući sve pozive na kapitulaciju suvereniteta. Većina stanovnika otoka prema istraživanjima javnog mnijenja protivi se modelu „jedna zemlja, dva sustava” i zagovara održavanje statusa quo ili formalnu neovisnost.
Najnoviji Xi-jev govor još je jednom potvrdio da je ujedinjenje Tajvana s „matičnom domovinom” ostalo u samom središtu kineske strategije – uz jasnu poruku da će se, ako procijeni da je potrebno, Peking služiti i vojnom silom kako bi taj cilj ostvario.
