Sjedinjene Američke Države prošlog su tjedna uvele carinu od 39 % na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma i 100 unci iz Švicarske, čime su iznenadile tržište plemenitih metala i otvorile novi front trgovinskih napetosti s Bernom.
Carinska i granična zaštita SAD-a (CBP) uputila je industriji tzv. pismo odluke u kojem navodi da se te poluge ubuduće svrstavaju pod tarifni broj obuhvaćen nametima uvedenim još u mandatu Donalda Trumpa. Time je srušeno dosadašnje uvjerenje trgovaca da je standardni „kilobar” izuzet od carina.
Švicarska je globalno središte prerade i trgovine zlatom, a poluge od jednog kilograma najčešći su format na njujorškom Comexu. Prema švicarskim statističkim podacima, ta je alpska država u proteklih godinu dana u SAD izvezla zlato vrijedno 61,5 milijardi dolara; nova stopa potencijalno dodaje još oko 24 milijarde dolara troška.
„Ova će carina otežati zadovoljavanje potražnje na američkom tržištu”, upozorava Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima. Nekoliko švicarskih rafinerija već je privremeno obustavilo ili smanjilo isporuke dok čekaju pojašnjenja o mogućim izuzecima.
Globalna logistika zlata funkcionira po tzv. trokutastom modelu: velike poluge od 400 trojskih unci kreću iz Londona, u Švicarskoj se pretapaju u manje formate, a potom putuju prema New Yorku. Nova američka mjera prijeti poremetiti taj lanac i dodatno poskupjeti trgovinu.
Zlato je ionako u uzlaznom trendu: od kraja 2024. cijena mu je skočila 27 % i nakratko dotaknula rekordnih 3.500 dolara po unci, potaknuta strahom od inflacije, rastućim javnim dugom i slabljenjem dolara kao rezervne valute. Washingtonov potez mogao bi taj pritisak samo pojačati, dok tržište tek pokušava dokučiti puni doseg novih pravila.
