Sjedinjene Američke Države, prema navodima izraelskog lista The Jerusalem Post, obavijestile su saveznike da ozbiljno razmatraju kopnenu operaciju čiji je cilj zauzimanje iranskog otoka Harg – glavnog čvorišta za izvoz iranske nafte u Perzijskom zaljevu. Oko 90 % sirove nafte koja se ondje ukrcava završava u Kini, a Washington procjenjuje da bi zauzimanje otoka primoralo Iran da prekine navodnu blokadu plovidbe Hormuškim tjesnacem.
Kako bi podupro moguću akciju, Pentagon je ubrzao raspoređivanje tisuća pripadnika marinaca i mornaričkog osoblja na Bliski istok. Na putu je amfibijska borbena skupina predvođena brodom USS Boxer – lakim nosačem zrakoplova – uz prateće amfibijske transportne brodove USS Portland i USS Comstock. Ta tri plovila prevoze oko 4 500 marinaca i dodatnog borbenog osoblja.
Već ranije je, prema pisanju The Wall Street Journal-a, aktivirana 31. marinska ekspedicijska jedinica – brza interventna snaga od približno 2 200 marinaca ukrcanih na amfibijski jurišni brod USS Tripoli. U američkoj administraciji razmatra se mogućnost da se upravo ta postrojba iskoristi za zauzimanje jednoga ili više iranskih otoka duž južne obale, kako bi se zaustavili iranski napadi na komercijalna plovila.
Bivši predsjednik Donald Trump prekjučer je upozorio Teheran da će, ne ukloni li blokadu, „ciljati iranske elektrane”, te ponovo razmotriti ranije odbačen plan o uništenju naftne infrastrukture na Hargu. Iran na prijetnje odgovara otvorenim upozorenjima: iransko Vijeće za obranu poručilo je da će, bude li njegova obala ili otoci napadnuti, blokirati cijeli Perzijski zaljev i postaviti morske mine.
„Svaki pokušaj neprijatelja da napadne iransku obalu ili otoke prirodno će, i u skladu s uobičajenom vojnom praksom, dovesti do miniranja svih pristupnih ruta i komunikacijskih linija u Perzijskom zaljevu različitim vrstama morskih mina, uključujući plutajuće mine koje se mogu pustiti s obale”, citirala je iranska novinska agencija Fars neimenovanog dužnosnika.
Teheran je dodatno zaprijetio napadima na ključna postrojenja za desalinizaciju vode diljem zaljeva, što bi moglo potaknuti humanitarnu krizu u državama koje o toj vodi ovise.
Američka administracija ovih bi dana, prema diplomatskim izvorima, mogla donijeti konačnu odluku o pokretanju operacije, dok se napetosti u strateški važnom plovnom putu Perzijskog zaljeva nastavljaju usijavati.
