U Bijeloj kući u ponedjeljak je održan prvi sastanak američkog i sirijskog čelnika još od 1946., a rezultat je trenutačno ublažavanje dijela američkih sankcija prema Damasku.
Ahmed al-Sharaa, bivši pobunjenički zapovjednik i novi sirijski predsjednik, došao je u Washington u tamnom odijelu i crvenoj kravati, pozdravio pristaše ispred rezidencije i potom se u Ovalnom uredu susreo s Donaldom Trumpom. „On je vrlo snažan vođa… Čvrst momak. Sviđa mi se”, poručio je američki predsjednik, najavivši da će „učiniti sve kako bi Sirija postala uspješna”.
Neposredno nakon sastanka državni tajnik Marco Rubio objavio je 180-dnevnu suspenziju pojedinih mjera iz takozvanog Caesarova zakona iz 2019., kojim su bile pogođene sirijska energetska industrija i ulagači zainteresirani za poslijeratnu obnovu. Oslobođenje se, međutim, ne odnosi na transakcije povezane s Rusijom ili Iranom niti na prijenos ruske ili iranske robe, kapitala ili tehnologije. U priopćenju američke administracije istaknuto je da Trump „daje Siriji priliku za veličinu” dok se istodobno „održava odgovornost za štetne aktere”.
Al-Sharaa je donedavno vodio Hayat Tahrir al-Šam (HTS), organizaciju nastalu iz Al-Kaide, na čiju je glavu Washington nudio 10 milijuna dolara. Nakon što su njegove snage u prosincu 2024. srušile režim Bashara al-Assada, HTS je skinut s liste stranih terorističkih organizacija, a tjeralica je povučena.
Sirijski čelnik pokušava osigurati šire ukidanje sankcija i političko priznanje. Iako nije službeno potvrđeno ponovno otvaranje sirijskog veleposlanstva u Washingtonu, Al-Sharaa je rekao da su dvije strane postigle „politički dogovor”. Trump je dodao kako uskoro „može uslijediti objava” o pridruživanju Sirije američkoj koaliciji protiv Islamske države te o mogućem sigurnosnom paktu s Izraelom.
Damask je u međuvremenu priopćio da se s Washingtonom dogovorio o uključivanju kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u redovnu sirijsku vojsku, što bi moglo ublažiti dugogodišnje napetosti na sjeveru zemlje.
Povijesni susret označava nagli zaokret u američko-sirijskim odnosima, do kojeg je došlo manje od godinu dana nakon pada Assadova režima, ali i otvara nova pitanja o ravnoteži utjecaja Rusije i Irana te mogućem redefiniranju snaga na Bliskom istoku.
