Visokorizični pregovori Sjedinjenih Država i Irana o budućnosti iranskog nuklearnog programa okončani su u četvrtak bez sporazuma, dok Washington razmatra vojnu opciju koja bi predstavljala najveću američku intervenciju na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko desetljeća.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ocijenio je razgovore u Ženevi kao „jednu od naših najintenzivnijih i najdužih rundi pregovora”, istaknuvši da je postignut „dobar napredak”. Unatoč tom optimizmu, konkretnih pomaka oko ključnih pitanja – iranskog prava na obogaćivanje uranija i sudbine postojećih zaliha visoko obogaćenog materijala – zasad nema.
Prema tvrdnjama omanskih posrednika, tehničke konzultacije trebale bi se nastaviti idući tjedan u Beču. Teheran i Muscat time nastoje smiriti tenzije i odgoditi mogući američki napad; u regiji je već raspoređena flota američkih zrakoplova i ratnih brodova.
Dvije ženevske sesije bile su neujednačene: prva maratonska, druga kratka i, po ocjeni promatrača, zabrinjavajuća. Američku delegaciju predvodio je izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff, koji je navodno ostao razočaran iranskim prijedlozima. U jednom je trenutku, na frustraciju Irana, morao napustiti pregovore kako bi se sastao s ukrajinskim izaslanstvom.
Washington traži trajne iranske garancije da obogaćivanje uranija neće voditi do nuklearnog oružja, kao i pojačane inspekcijske mehanizme. Uz to, američki državni tajnik Marco Rubio istaknuo je da je iransko odbijanje razgovora o balističkom programu „problem”, što je službeni Teheran nazvao neusklađenošću američkih zahtjeva.
Iran, koji uporno naglašava da nuklearnu bombu nikad nije želio, oštro odbacuje medijske napise da bi morao potpuno prekinuti obogaćivanje i iznijeti svoje zalihe iz zemlje. Posrednici iz Omana tvrde da se na stolu nalaze „nove i kreativne ideje” te da vrata dogovoru još nisu zatvorena.
Sljedeći tjedan u Beču trebao bi pokazati je li diplomatski prozor i dalje otvoren ili se Bliskom istoku približava nova eskalacija oružanih sukoba.
